A što si točno ovime dokazao?

Da, izabrano je idejno rješenje, a ne idejni projekt. To uopće nije sporno niti mijenja ono što sam napisao.

Moja poanta je da je ugovor o projektiranju još miljama daleko i da se pobjedničko rješenje nakon natječaja ne može mijenjati kako se kome svidi samo zato da se javnosti danas kaže: „Ma nema veze, spojit ćemo tribine kasnije.“

Može se dalje razrađivati i prilagođavati. Naravno. Ali postoji granica nakon koje više ne razrađuješ pobjedničko rješenje nego radiš drugi projekt.

A je li pretvaranje stadiona čija je jedna od osnovnih arhitektonskih karakteristika četiri odvojene tribine s otvorenim uglovima u povezanu zdjelu još uvijek isto rješenje.

Dakle, slobodno ispravljaj termin „idejno rješenje“. — CISCO

Chat GPT, odgovori.

U redu! Evo moj odgovor:

Naravno da postoji granica nakon koje više nije riječ o razradi pobjedničkog rješenja nego o bitno drukčijem projektu.

Ali nije točno da samo spajanje tribina automatski znači da je ta granica prijeđena. Natječajno rješenje se po definiciji dalje razrađuje kroz idejni, glavni i izvedbeni projekt, a pritom se mogu mijenjati pojedini prostorni, konstrukcijski i funkcionalni elementi.

Ključno pravno pitanje nije “jesu li tribine na renderu bile odvojene”, nego bi li konkretna izmjena promijenila temeljni identitet i koncept pobjedničkog rješenja do te mjere da to više nije isti projekt.

Dakle: da, granica postoji. Ali tvrdnja da bi povezivanje tribina samo po sebi bilo nezakonito nije dokazana.

Ako želiš, mogu ublažiti pravnu sigurnost tvrdnje ili jasnije objasniti gdje je granica. U tom slučaju, napiši — DA.

https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/nogomet-mix/otkrivamo-zvonimir-boban-staje-na-kocnicu-na-potezu-je-grad-a-evo-sto-planiraju-talijani-15753263?cx_linkref=jl_home_najnovije

Izdvojeno iz teksta
A prema onome što znamo, pobjednička tvrtka VG13 iz Milana svejedno sljedeći tjedan stiže u Zagreb kako bi koncizno i naširoko predstavila pobjednički koncept, uz brojne video-vizualizacije, presjek cijelog projekta, statičku i financijsku održivost, sklonost redefiniranju koncepta koji navodno već postoji i koji bi, kako čujemo, trebao dati bitno drugačiju sliku i time umiriti ovu stadionsku ne baš savršenu oluju.

Momak evo ja ne mogu shvatiti s kime se ti zapravo svađaš.

Nisam te struke pa pitam nekog upucenijeg, na temelju cega onda Ocjenjivacki sud odlucuje je li u razini dopustenog? Vode li se nekim pokazateljima i postotnim promjenama il sibaju po svojoj volji i osobnim procjenama.

Meni se na prvu cini kao siva zona sklona manipulacijama. — NitkoBitan

Vise manje sibaju po svojoj volji i procjeni. Postoje zakonske odredbe, pravilnik i sto jos ne, al u sustini oni na kraju odredjuju sto je za njih prihvatljivo

do tad mora biti srusen natječaj. Nek si to pokazuju svom ziriju, nas to ne zanima

jedva cekam bas

ne pucaj na glasnika!
:grin:

i mene.
Čak mi se i sviđa koncept stadiona. Ali je izvedba loša.

Koncept stadiona je uzas.

Izgled stadiona je uzas.

Izvedba stadiona je uzas.

Projekt je uzas.

Sto prije ponistiti i zaboraviti ovu sramotu koju su nam pokusali nametnuti.

O čemu se ovdje raspravlja i nagađa.
Bez obzira koliko poštujem Bobana i smatram da je puno dobroga donjeo Dinamu, na ovom natječaju je jebeno podbacio.
Koja je njegova funkcija u tom žiriju ako su mu ovo sve prodali.
Dođeš tamo kao predsjednik Dinama (svi ovi iskompleksirani likovi se trebaju smrznuti kada uđe predsjednik Dinama u situaciji kad se odlučuje upravo o Dinamu) i kažeš, alo koji je vama k...c, šta je ovo.
Sjever ogroma ni cijeli - gdje je.
Tribine zatvorene i natkrivene. Kakav park, kakav propuh. Tko hoće park neka ide u ZOO.
Jug u etažama.
Ostalo nije bitno.
Digneš se i odeš. Javite kad izaberete da prekontroliram.

Upravo to, njegov zadatak je tamo zalagati se za usaglašene uvjete navijača. Kakve veze ima to što mu se možda i sviđao taj prijedlog rješenja ako ne ispunjava osnovne uvjete. Kako te arhitekti mogu uvjeriti da je to najbolje rješenje ako ide protiv svega što je unaprijed dogovoreno da mora ispunjavati.

A prema onome što znamo, pobjednička tvrtka VG13 iz Milana svejedno sljedeći tjedan stiže u Zagreb kako bi koncizno i naširoko predstavila pobjednički koncept, uz brojne video-vizualizacije, presjek cijelog projekta, statičku i financijsku održivost, sklonost redefiniranju koncepta koji navodno već postoji i koji bi, kako čujemo, trebao dati bitno drugačiju sliku i time umiriti ovu stadionsku ne baš savršenu oluju. — Robi T

Sad će oni popuniti uglove i dobiti onu razliku koja im prema ovom početnom modelu prikazuje max 28000.
Zatvoreni uglovi će dati još tih 7,5 tisuća.

A da nas sve zanima iz više uglova kako bi sve trebalo izgledati? Apsolutno.
Ovo do sada što su dali (a pogotovo onaj dan kada je predstavljen pobjednik) je živo sr..e i logično je da se gotovo nikome ne sviđa.

Neće nitko ništa popuniti.

https://www.jutarnji.hr/kultura/art/branimir-medic-ovo-sto-se-dogadalo-nakon-natjecaja-za-maksimir-je-nevjerojatno-pa-toga-u-eu-nema-15753522?cx_linkref=jl_home_g2_g3

Podnijeli smo žalbu za Maksimir jer smo pažljivim proučavanjem uočili brojne nepravilnosti - rekao je naš arhitekt
Branimir Medić arhitekt je koji s Perom Puljizom godinama gradi karijeru u Nizozemskoj, gdje su osnovali de Architekten Cie. i napravili nekoliko nebodera u Amsterdamu i Rotterdamu (zagrebačkoj je publici najpoznatiji, po svoj prilici, po stambenoj zgradi na Bundeku, Centru Bundek). Među tri su podnositelja žalbe za natječaj za stadion Maksimir. Oni su na natječaju osvojili šesto mjesto.

Branimir Medić diplomirao je arhitekturu u Zagrebu, potom završio postdiplomski na nizozemskom Berlage Institutu, dobio Master of Excellence in Architecture. Od tada stalno živi s obitelji u Amsterdamu. Imaju filijale svojeg projektnog ureda u Zagrebu i u Šangaju i među našim su najuspješnijim arhitektima izvan Hrvatske, ako ne i najuspješniji.

O svemu Medić govori u ekskluzivnom intervjuu za Jutarnji list.

Zašto ste odlučili podnijeti žalbu na natječaj, što mislite da nije bilo u redu, koje ste sve pogreške našli u proceduri natječaja?

- Mi smo internacionalni ured sa stotinjak zaposlenih, specijaliziran za kompleksne projekte i radimo u brojnim zemljama, uključujući i Hrvatsku. Ja sam jedan od trojice vlasnika i porijeklom sam iz Hrvatske. Uz podršku svojih partnera odlučili smo sudjelovati na natječaju za kapitalni objekt za grad Zagreb, grad u kojem sam se školovao i u kojem sam proveo mladost. Na to sam jako ponosan. Argument koji sam prezentirao svojim partnerima za sudjelovanje na ovako zahtjevnom i skupom natječaju bio je, između ostalog, i da se radi o projektu koji je izuzetno značajan za Hrvatsku i njezin glavni grad, što mi je ulijevalo sigurnost da će natječaj biti organiziran u skladu s europskim i svjetskim standardima po kojima mi uobičajeno radimo naše projekte. Budući da je riječ o projektu koji je od državnog i gradskog značaja, a koji se financira javnim novcem, projekt podliježe pravilima javne nabave. Naša želja i motivacija za sudjelovanje na ovom natječaju jest da Zagreb dobije suvremen i kvalitetan stadion i sportski park - obnovljeni gradski prostor koji će služiti svim građanima 24 sata dnevno, 365 dana u godini.

Predmet naše žalbe je poništenje odluke o rezultatima natječaja zbog konkretnih nesukladnosti nagrađenih radova s propisanim zahtjevima utvrđenima u Uvjetima natječaja i u Natječajnom programu, kao i zbog nepravilnosti u postupku ocjenjivanja. Smatramo da se pravila nisu dosljedno primjenjivala na sve sudionike natječaja.

Transparentno i pravilno proveden natječaj važan je za uspješnu realizaciju projekta, njegovu funkcionalnost, ali i odgovorno trošenje javnog novca.

Koje ste pogreške našli u natječajnim radovima? Spominje se i broj sjedala, odnosno kapacitet stadiona, koji je bio 35.000, uz dopušteno odstupanje od pet posto?
- Prije svega želio bih jasno reći da cijenimo sve pristigle radove, i nagrađene i nenagrađene. S posebnim smo interesom sagledali nevjerojatan spektar kreativnih rješenja. Uvijek se pitam koliko radnih sati, energije i emocija stoji iza višemjesečnog rada 88 multidisciplinarnih timova. Prilikom detaljnog proučavanja nagrađenih radova uočili smo određene nepravilnosti, među kojima je i ona koju ste sami spomenuli u pitanju. Iskoristili smo svoje pravo na žalbu. Angažirali smo izvrstan pravni tim, odvjetnika Alana Hranilovića i odvjetnika Ivana Kusalića, koji su s nevjerojatnim entuzijazmom radili na dokumentu. Moram priznati da mi je taj kreativni proces, utemeljen na činjenicama, predstavljao posebno vrijedno iskustvo. Tijekom cijelog procesa intenzivno smo komunicirali s odvjetničkim uredom, našim uredom u Zagrebu i s kolegama iz ureda Randić i suradnici, koji su dali značajan doprinos sastavljanju žalbe. Nevjerojatno je da smo za podnošenje žalbe morali uplatiti 66.000 eura u državni proračun, što je suprotno praksi na koju smo se navikli u mnogim drugim zemljama Europske unije. Stručni argumenti i pravni razlozi zbog kojih smo podijeli žalbu detaljno su obrazloženi u samoj žalbi, a za njihovo tumačenje i pitanja vezana uz sam postupak molio bih da se obratite našem pravnom timu.

Što očekujete od ovog procesa u koji ste se upustili?

- Očekujemo da Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM), kao nadležno tijelo, razmotri naše argumente i utvrdi jesu li nagrađeni radovi zadovoljili propisane uvjete te jesu li ti zahtjevi jednako primijenjeni na sve sudionike natječaja.

Koje je vaše mišljenje o pobjedničkom radu?

- Količina kreativnosti prisutna u svim natječajnim radovima je golema. Rad koji je ocjenjivački sud ocijenio najvišom ocjenom vrlo je osobit. Kao arhitekt ne bih ga dodatno ocjenjivao, ali kao ljubitelj nogometa usudio bih se reći da ne obećava suvremene standarde udobnosti arena u koje sam se navikao odlaziti u europskim gradovima. Isto tako, važno je istaknuti da predmet natječaja i zadani program nisu obuhvaćali samo nogometni stadion, koji je svakako najznačajniji dio projekta, već i novi atletski stadion te dvije sportske dvorane. Riječ je o novoj sportskoj infrastrukturi, zbog čega je svaki rad morao sagledati i obuhvatiti cjelinu zadanog programa.

Vaše je rješenje dosta interesantno i završilo je na šestom mjestu. Što vam je bilo najvažnije u pristupu temi?

- Ako se koncentriramo na sam stadion, onda je naš cilj bio osmisliti suvremeni stadion u okviru programskog zadatka, s logičnom i dokazanom konstrukcijom, koji je ekonomičan i u izgradnji i u održavanju i koji u cijelosti zadovoljava natječajni uvjet da rješenje treba predvidjeti kohezivnu i povezanu strukturu gledališta. U ostvarivanju tog cilja surađivali smo s multidisciplinarnim timom koji ima iskustvo u gradnji stadiona. Što se tiče pojavnosti, odlučili smo se za suzdržanu, ali dostojanstvenu formu. Osobnost stadiona proizlazi iz dinamične postave u prostoru, što je i žiri primijetio u obrazloženju da se stadion vidi kao volumen, a ne fasada iz glavnih prilaznih vizura, zahvaljujući odmaku zapadnog ugla stadiona od Maksimirske ulice. Sam stadion je tipološki suvremena arena s koherentnim tribinama spojenim u prsten s glavnom pristupnom platformom na sredini presjeka. Tu se nalaze komercijalni sadržaji "food & beverage", tako da su lako dostupni sa svih sjedala. Gledalište je konfigurirano posebnim softverom za stadione koji izračunava optimalnu vizuru svim gledaocima. Tako dobivamo izuzetno kompaktnu arenu visoke koherentnosti.

Ako sam dobro shvatila, žiri je imao prigovor na urbanizam. Što o tome mislite?

- Mislim da obrazloženje žirija u velikoj većini opisuje upravo našu intenciju. Ako sam dobro razumio, prigovor se odnosi na nedostatak monumentalne poveznice sjever - jug. Naša je intencija upravo bila da se na pješačkoj razini građevina i krajobraz doživljavaju kao okruženje u ljudskom mjerilu. Zato smo sadržaje koji služe građanima i posjetiteljima 365 dana u godini smjestili u niz manjih volumena i međuprostora, stvarajući prostor koji je ugodan i kada nema velikih događaja. Velike manifestacije koriste rampe pažljivo ugrađene u krajobraz, koje vode prema ulaznoj platformi smještenoj na višoj etaži. To je bio naš odgovor na dva radikalno različita mjerila i dva različita režima korištenja prostora. Veliki, monumentalni prostori mogu biti izuzetno neugodni kada su prazni, a stadion je prazan velik dio godine. Naša je ideja bila stvoriti prostor koji je živ i funkcionalan tijekom cijele godine, a ne samo za vrijeme održavanja velikih manifestacija.

Ubrajate se među naše najuspješnije arhitekte na vanjskom tržištu. Koji su neki od vaših novijih projekata?

- Naša je specijalizacija projektiranje programski kompleksnih građevina u vrlo zahtjevnim urbanim situacijama.

Kao primjere bih izdvojio projekt rekonstrukcije nizozemskog parlamenta u Haagu, čiji je ukupni budžet oko dvije milijarde eura, te nagrađivani projekt EDGE Amsterdam West za klijenta EDGE Technology. Riječ je o rekonstrukciji uredske zgrade iz 1970-ih godina, kojom je, uz primjenu visokih ekoloških standarda, oblikovana suvremena i energetski pozitivna građevina površine 60.000 m². Upravo smo završili i veliki multifunkcionalni projekt u Seulu u Južnoj Koreji, koji uključuje stanicu metroa, trgovački i kongresni centar, uredske prostore i hotel, ukupne površine 287.000 m². Visoke građevine moja su posebna strast. Trenutačno radim na nekoliko projekata multifunkcionalne visokogradnje do 180 metara. U sljedećem kvartalu objavljujemo i knjigu o našim projektima visokogradnje kroz 75 godina prakse. Naime, svake godine objavljujemo publikaciju posvećenu aktualnim temama, poput cirkularne gradnje, arhitekture za stariju dob i drugih tema koje smatramo važnima za budućnost naše struke.

Naša kompanija bavi se urbanizmom, arhitekturom, tehnologijama gradnje, istraživanjem u području održivosti i izgradnjom zajednica. Isključivo se koristimo BIM tehnologijom, a imamo i odjel koji se bavi razvojem umjetne inteligencije i njezinom primjenom u arhitekturi. Tu grupu vodi jedan izuzetni mladi Zagrepčanin, što mi je posebno drago.

Ima negdje neki link na njihov projekt?