• Thor
    4.4k
    nemoj tako! Ja vidim u tome i svjetlu tocku.
    Za korner mozes izvest zalet od susjeda! To je jebenica A kak bi u areni?? Nemres ni 2 m od reklama! Uzas!
    :joke:
  • prefontaine
    11.4k

    Ti, čini mi se, toplinsku ugodu gledatelja promatraš prvenstveno kao pitanje instalaterske opreme, gotovo kao da je dovoljno u prostor dodati određenu količinu topline i time automatski proizvesti ugodu. Međutim, arhitektura je, srećom, nešto složenija od kataloga tehničkih rješenja.

    Formulacija „grijanje tribina“ pritom zvuči gotovo fascinantno samouvjereno, ali ostavlja otvorenim ono najvažnije pitanje: što se zapravo grije – prostor, površina, tijelo gledatelja ili možda sama ideja komfora?

    Ponuditi grijanje integrirano u krovnu konstrukciju ili grijana sjedala kao dvije gotovo dekorativno ravnopravne mogućnosti posebno je zanimljivo. Jedno zagrijava čovjeka odozgo, drugo mu zagrijava stražnjicu, i time je, čini se, pitanje arhitektonske toplinske ugode elegantno riješeno. Ostaje samo još objasniti što se događa s čovjekom između te dvije točke – odnosno s glavom, ramenima, nogama, vjetrom, vlagom i stvarnim mikroklimatskim uvjetima na tribini.

    Još je dojmljivija sintagma „visoka razina udobnosti“. Ona zvuči dovoljno ozbiljno da ne mora ništa konkretno značiti. Kolika je ta razina? Pri kojoj vanjskoj temperaturi? Pri kojoj brzini vjetra? Na kojim pozicijama gledališta? Uz kakvu izloženost padalinama? Kolika je potrošnja energije po gledatelju? Koliko često sustav radi? I što se događa kada stadion nije pun?

    Jer nije osobito teško grijati nešto ako je jedini kriterij da nešto bude toplo. Arhitektonski izazov nastaje tek kada se toplinska ugoda počne promatrati kao posljedica prostora, njegove geometrije, orijentacije, zaštite od vjetra, odnosa krova i tribina te načina na koji čovjek stvarno boravi u tom prostoru.

    A onda na kraju dolazi neizostavna formulacija o „poštivanju standarda održivosti“, koja je ovdje gotovo poetski ukras. Nije, naime, dovoljno neku energetsku instalaciju nazvati visokoučinkovitom i potom je retorički smjestiti pod kišobran održivosti. Održivost nije riječ koja se automatski aktivira čim se u tekst ubaci dovoljno stručnih imenica.

    U konačnici, cijeli odlomak ostavlja dojam da je arhitektonska misao već završila, a sada samo treba odlučiti hoćemo li gledatelju grijati glavu odozgo ili stražnjicu odozdo.

    Možda bi ipak bilo korisno prvo definirati prostor, mikroklimu i način korištenja stadiona, a tek onda odlučiti kako ćemo ga grijati. Jer arhitektura bi, barem u teoriji, trebala projektirati uvjete ugode, a ne naknadno instalirati uređaje koji će pokušati ispraviti ono što prostor sam nije uspio riješiti.

    Lp, Toma
  • Thor
    4.4k
    Toma jesi to ti? :lol:
  • Hrc-Vg
    1.5k
    Zaboravio sam reći jednu bitnu stvar koja mi je čovjek rekao. Na ovaj natječaj se nije javio ni jedan od 15-ak vrhunskih arh. studija. Oni se javljaju na natječaje na kojima prvo mjesto donosi između 2-3 milje eur.
  • Thor
    4.4k
    "Ovo je remek-djelo
    Zaključujući razgovor, Plejić je još jednom odbacio tezu da arhitektura zanemaruje potrebe javnosti, istaknuvši da arhitekti, kako je rekao, nastoje razumjeti potrebe trenutka i pretočiti ih u budućnost."

    :zip:
bold
italic
underline
strike
code
quote
ulist
image
url
mention
reveal
youtube
tweet
Add a Comment