Vidim da se kužiš u problematiku. Sad se dosta forsiraju (posebice u ovoj omotnici 2021.-2027.) obnovljivi izvori energije u vidu vjetroelektrana i solarnih elektrana. Jesu li te tehnologije baš toliko čišće (proizvodnja solarnih panela itd. itd.) ili je zeleni lobi to progurao?

Nuklearke su realno najčišći izvor energije, samo s obzirom na Černobil i Fukushimu svi imaju (neracionalnu?) averziju.

Ne kuzim zasto bi izazivali velike seobe naroda (koje su uvijek bile nasilne), ako se to moze odgodit/izbjec ? — Nino Bule

Pa dogodit će se sigurno, kad-tad, neovisno o globalnom zatopljenju ili misliš da će se preskočiti uobičajeni ciklusi koji su se na zemlji odvijali i bez ikakvog utjecaja čovjeka. Na zemlji će sa 100% sigurnosti opet biti ledeno doba, kao i period kada će biti znatno toplije nego danas. Dogodit će se taman da danas u potpunosti zaustavimo zagađenje, možda nešto sporije, al će se dogoditi.

Isto tako, malo mi je neligično da ta zelena ekipa mahom propagira prihvaćanje ilegalnih izbjeglica, pušta sve, bez ikakvih uvjeta, a okolo se straši ljude migracijama populacije zbog klime, kao nečim izrazito negativnim. Nema smisla, nek se odluče jel to dobro ili loše.

Da nuklearna energija je najbolja i da problem je kaj ju ljudi ne žele kraj sebe. Iako su u zadnjih 20 godina napravili nacrt jako sigurnih elektrana sa užasno malim šansama za kvar teško je uvjeriti stanovništvo da u nekoj njihovoj blizini to bude. Kina je htjela otkupiti te neke patente i početi masovno raditi elektrane ali se dogodila Fukushima i svi se prepali. Treba proći još neko vrijeme da ljudi počnu vjerovati sigurnosti.

A za obnovljive izvore energije. Dugoročno gledano jesu čišći ali za koliki postotak je teško reći, uglavnom mali. Mnogi kažu da nema smisla masovno raditi te elektrane jer iskoristivost je mala, i još treba dodati cijenu infrastrukture, materijala i naravno popravaka kada se kvare, što nije tako rijetko.

Meni je prvi "red flag" bio kada sam ranih 2000. pročitao da je talijanska mafija počela masovno ulaziti u biznis obnovljivih izvora energije. Zeleni lobi to gura i države žele ispuniti taj neki minimum da u očima drugih bude "dobre" i kao brinu se za okoliš. To je sigurno budućnost ali trebaju se dogoditi neki znanstveni pomaci da bi imalo smisla u potpunosti se okrenuti tome. Ali, da oni koji se kao brinu za zemlju više ulažu reklame gdje prikazuju kako zemlja gori nego da taj novac daju za znanstvene pomake.
Lako je Appleu napraviti "zelenu" zgradu i potrošiti milijarde, a kako si to Hrvatska može priuštiti.

Za osobne svrhe možeš staviti ćelije na krov kuće. Mislim da se sama isplati nakon 20 godina. (Trenutne). Meni osobno nema smisla jer mi je kuća loše pozicionirana. Dok frend to planira ugraditi.

Boli mene kurac sta ce netko drugi odlucit imam svoju glavu, ako zaustavimo zagađenje usporit ce se promjene koje nose negativne posljedice i to je to. Nema tu neke velike filozofije samo je pitanje jesu li nekom dovoljni dosadasnji dokazi da utjecemo na promjene, meni jesu.

Europa je, generalno, osim Norveške i Velike Britanije, energetski ovisna o uvozu nafte i plina. Prema tome, "zelena agenda" se odlično uklapa u politiku smanjenja te ovisnosti. Za Europu je to rješavanje dvije muhe jednim udarcem.

Hvala na odgovoru. Poslovno sam uključen u jedan projekt u zapadnoj Slavoniji gdje bi se trebale graditi solarne elektrane na zemljištu koje nije visoke kategorije za poljoprivredu. I dobio sam dojam da se to sada malo zakuhalo jer sam čuo na više strana da postoji interes za takve projekte (koji se mjere u milijunima eura). Investitorima povrat do cca. 15 godina je prihvatljiv (to je povrat od 6-7% godišnje, što je u uvjetima niskih kamata super) plus imaju dobru priču za PR. Prednost kontinentalne Hrvatske u odnosu na Jadransku je to što postoji dobra infrastruktura koja nije preopterećena, iako ima manje sunčanih sati nego na jugu. I to sve govorim o prodaji struje na tržištu, bez garantiranih cijena i sl. Bit će zanimljivo to malo pratiti, ali mislim da će taj segment dosta sada rasti.

Glede vjetroelektrana sam dobio informaciju da za naše područje nisu toliko iskoristive koliko mislimo. Problem što vjetar udara na mahove, a to nije baš idealno (prejak vjetar može izazvati štetu), već da je puno bolje da je vjetar slabiji ali konstantan.

Obnovljivi izvori energije su kao prvo izrazito nestabilni. To je kao i jedrenjaci u prošlosti, vjetar stane i onda možeš ili veslati ili usidriti se i čekati da zapuše vjetar.

Boli mene kurac sta ce netko drugi odlucit imam svoju glavu, ako zaustavimo zagađenje usporit ce se promjene koje nose negativne posljedice i to je to. — Nino Bule

Pa ono, ne postoji dokaz, računski model kojim to možeš dokazati.

Primjerice, ja ti bez ikakvog problema mogu matematički dokazati kako je hidrostatski tlak na neku točku jednak u svim smjerovima. To je fakt i nema rasprave oko toga.

Takvo što za ovu problematiku ne postoji, jer je to jedan od najkompleksnijih sustava na zemlji, na koji utječe tko zna koliko faktora.

Treba malo pogledati agendu koja stoji iza svih tih klimatskih priča i održivosti. Nažalost nije nimalo lijepa za običnog čovjeka. Ako Vam se da pogledajte dokumentarac Behind the green Mask, ili neki od videa autorice dokumentarca Rosa Koire.

Ovisi o kojim obnovljivim izvorima govorimo. Vjetro i fotonaponske elektrane jesu nestabilni izvori ali hidroelektrane baš i ne. Zato postoji energetska politika i odgovarajući dizajn elektroenergetskog sustava te njihovo umrežavanje. By the way, kad bi u Hrvatskoj sve bilo riješeno kao elektroenergetski sustav, gdje bi nam bio kraj.

Nema ni racunskog dokaza da pusenje izaziva rak pa smo vise manje sigurni da izaziva.
Postoje ljudi koji se bave klimatskim promjenama, uz jednostavnu kemiju i fiziku, podatke koje skupljaju i iskljucivanjem prirodnih faktora (npr promjene u energiji koje sunce emitira ne mogu objasnit trenutne promjene) kaze njih cirka 95% da je ljudski faktor ocit. Mislim da je gubljenje vremena rasprava na politickoj razini jel se to uopce događa, treba nac najbezbolnije rjesenje i to je to.

Ja sam išao malo istražiti otkud tih 95%. Bila je neka anketa, ne zna se točno tko je bio od stručnjaka u njoj ali se zna da su izbacili metereologe iz nje da bi ispalo 95%. Odgovaralo se na neko jednostavno pitanje, ima li čovjek utjecaja na klimatske promjene. Nije tu bilo nikakvih proračuna ili tako nešto. Čista dogma.

koliko ja znam taj 95% dolazi od objavljenih znanstvenih clanaka, to jest da 95% clanak objavljenih o klimatskim promjenama prihvaca ljudsko djelovanje kao objasnjenje.

Priručnik za učenike o klimatskim promjenama udruge za održivi razvoj daje pod brojem 9 literaturu. To je neka brošura Guide scepticism na hrvatskom (ima i na drugim jezicima), koja pak daje pod brojem 65 od kud taj podatak o 97 % konsenzusa. To je članak Examining the consensus on climate change. Pogledaj taj članak i vidi o čemu se radi. Izvukli su nekih 10.000 adresa, poslali dva pitanja za koja je potrebno kako sami kažu dvije minute za odgovor, odgovore prikupili od nekih 30% pristiglih odgovora, arbitrarno izbacili neke geologe 47%, i metereologe 64 %, i uzeli klimatske znanstvenike sa tih 97%. Ti klimatski znanstvenici bi ostali bez posla da se ne bave klimatskim promjenama, a geolozi i metereolozi ne bi vjerojatno. Uostalom, to je empirijska znanost, a ne društvena, ne znam koliko uopće neka kratka anketa može donijeti neke zaključke oko toga pogotovo jer se na osnovu toga donose dalekosežne političke odluke. Možda bi @Neki tip sa Zapada mogao više reći koliko ta anketa ima smisla. Ima i neka druga referenca ali mi se nije dalo istraživati i taj rad s obzirom na kvalitetu ovog prvog.

Na svijetu ne postoji toliko jako računalo koje bi takvo što moglo izračunati. Suvremena meteorologija ne može sa 100% sigurnosti predvidjeti vremenske prilike za sljedeća dva tjedna, al eto, globalnu klimu se može modelirati za sljedećih 200 godina.

Koliko je to sve čudno i kompleksno, najbolje pokazuje klima na našem području. Koliko sjeverno se sjeverno nalazimo, kod nas bi vremenske prilike trebale biti slične onima u Kanadi. Vjerojatno je to tako zbog toplih morskih struja, a realno one se mogu promijeniti zbog jednog podvodnog potresa ili erupcije vulkana.