Umorila su me pitanje uvezi Modrića

Kaj se tiče godišnjih, pri prelasku na Kranjču gledat će se načelo reciprociteta(valjda sam dobro rekel tu riječ). Dakle, tko ima bolja mjesta na Maksimiru imat će bolja i na Kranjči. Ekipa sa zapada dolje imat će mjesta na zapadu i istoku Kranjče, a ekipa sa sjevera dolje imat će mjesta na jugu i istoku bliže jugu. Razlog je naravno kapacitet, jer se količina godišnjih nebu mijenjala, a zapad i jug će primati manje od trenutnog broja. Također, kao što je kolega gore napisao, na zapadu će bit dosta VIP mjesta što će rezultirati time da nitko od godišnjaka neće imati ta centralna mjesta na zapadu kao što su do sad bili zd4 il neznam koji sektori na zapadu koji su bili za godišnjake. Ako se ne varam, rečeno je da će se ponuditi anketa godišnjacima koji su se voljni prebaciti na istok tako da će se o tome sve saznati na vrijeme. Osobno se slažem s onime kaj je Boban rekao, a to je da će cijeli doživljaj novog stadiona, atmosfera i blizina terena nadoknaditi eventualno nezadovoljstvo pojedinih godišnjaka koji će biti premješteni jer ovo je ipak proces u kojem se nalazimo i koji smo svi jedva dočekali. Nadam se da sam sve dobro zapamtio, ak ne nek netko ispravi ili nadopuni.

Kao kaj je kolega rekao, na tribini nije bilo pive kaj i nije neki propust obzirom da me nikad ne razočara sa lošim okusom. — ZgDLions

Ali je bilo ispod tribine, pa je dosta ekipe dofuravalo gore.

Sve si dobro napisao. Cijena će biti nešto viša, 12-13%, da ne pišem točnu. Klub sutra izlazi sa informacijama.

nemre naravno. A mozda ima nekakvo drugo rjesenje. Je znam da jesmo i mi kupovali (ja doduse nikad i da su zlatne ih ne bi kupio) ali klub koji nema 100 svojih navijaca ima godisnjih ne znam 3000, tih 3000 je manji kapacitet za nas kad gostujemo na kranjci.

Da, i meni je on bio zvijezda - gospodin od 74 godine (ili 77?) kojeg je dragi Bog svaki puta iznova spajao s Dinamovim igračima i njihovim obiteljima, užim i širim, da je morao postati/biti/ostati Dinamovac pa čak i da nije htio. :grin:

Za one koji nisu bili: Pred kraj druženja javio se jedan stariji gospodin, kako bi zahvalio Dinamu za to što postoji takav kakav je danas i kako bi pozdravio svog pajdaša Velimira Zajeca. A onda je krenulo: Sa Štefom je Deverićem, kaže gospon, ležao u bolnici, dok je protiv predsjednika Zajeca igrao nekad negdje kao mladić - čak dvaput. Oca nekog bivšeg igrača zna odavde, nečijeg strica od tamo, a s nečijom je familijom bio povezan negdje pored Popovače (ili tak nešto). Pa je onda Stojkovićevima nešto sređivao (ili je s Lukinim ocem igrao?) u Njemačkoj u Ludwigsburgu ("kod Stuttgarta"), a na kraju je spomenuo, mislim, i da je nekog od Dinamovih igrača gurao u kolicima... Presuper je to bilo slušati i gospodin je bio fakat izuzetno drag, zaslužuje svako poštovanje!

Neke sam dijelove zaboravio, a vjerojatno sam nešto i ispremiješao, tak da bih zamolio nekog tko se precizno sjeća svega što je simpatičan čovjek ispričao ili mu je možda član obitelji, da to podijeli ovdje i da se zabilježi. Ak mu je za vjerovati (a izgledao je fakat iskreno), gospodin stvarno ima životopis za neki biopic prožet misterioznim trenucima čudnih upliva sudbine i momentima bizarne komedije, a sve spojeno plavom niti dinamovštine. U tih 2-3 minute povezao je hrpu aspekata života naših ljudi (kajkavština, solidarnost, gastarbajterstvo...), prelomljeno preko više generacija našeg kluba. A i pričao je fakat produhovljeno i sa šmekom. Genijalan trenutak jedne opuštene večeri. :clap:

---


Da, dečki iz vrhuške kluba su najavili konkretnu i ozbiljnu anketu među godišnjacima kako bi vidjeli tko bi mogao/želio s današnjeg sjevera nekamo drugdje, a valjda i da se vidi kako rapodijeliti današnje zapadaše na Kranjčin zapad i istok. Istovremeno je Boban naglasio ono o čemu se već zapravo naširoko priča: Istok Kranjče će biti jedna jako šarena tribina, ali će stadion biti puno komforniji i bliži terenu neg ovaj. Tako da će oni koji danas inzistiraju na središnjim mjestima zapada na novom stadionu ipak imati atraktivna mjesta, iako možda ne po kriterijima kao dosad. Ali to "strpljenje", što neće pizdit da nisu na centralnim mjestima kao nekad, će im se onda, navodno, vratit na novom Maksimiru. Najvažnija mi se u ovom kontekstu čini činjenica da klub te stvari s godišnjima uzima jako ozbiljno i sad već istražuje načine rješavanja kako ne bi dolazilo do amaterskih improvizacija kad stvar postane aktualna. :up:

Za krov na Kranjči je ekipa pak tvrdila da će pokriti cijele tribine sve do terena, jer u izgradnji to izgleda drukčije neg kaj će bit kad bude gotovo. Živi i zdravi bili pa vidjeli! :pray:

--


Jest, i za moj pojam je bilo iznenađujuće puno pitanja u vezi Modrića. Jedan je kolega čak ful ozbiljno upitao hoće li Modrić na Maksimiru odigrati oproštajku u kojoj bi igrali Dinamo i Real i zna li škvadra iz vrha kluba kaj o tom. Zanimljivo. :brow:

A neki se nadali nabrijanom istoku kao na Maksimiru. Ova sjedilačka ekipa sa sredine zapada kad se prebaci na istok Kranjče lopatama će ih trebat tjerat da ustanu, a kamoli da sudjeluju u navijanju.

Ne razumijem zašto se ovdje pišu stvari sa članskog dana… Koja je točno razlika da se piše na Zoni u odnosu na neki drugi medij? Ovo je forum navijača Dinama ali je i dalje javno dostupno mjesto…

Općenito, svakako smatram tu odluku debilnom jer svi govornici znaju do koje granice smiju pričati ali ako se zabranilo medijima da pišu, onda bi to trebalo vrijediti i za forum… Princip je princip

Izgleda da nas je dosta zonaša bilo na clanskom danu. Pozdrav za kolegu koji je pito ne sjecam se sad više koga od njih dole, ali pitanje je bilo "jeste svjesni da na zoni dinamo ima anketa?" :rofl:
I za prvo pitanje sam nekak bio uvjeren da je kolega @SAS1987 odlucio probiti led, medutim, onda je nekad kasnije postavio drugo pitanje koje je otklonilo sumnju da to ipak nije taj naš slovenac. :grin:

Odfurali smo i mi pivu gore, ali možda bi popili još koju samo je bilo glupo usred događanja ici dole gore.
Očito je sa zone bilo podosta ljudi, trebali smo imati rajf u kosi da se prepoznamo.
:lol:

Štefa

Jedan je kolega čak ful ozbiljno upitao hoće li Modrić na Maksimiru odigrati oproštajku u kojoj bi igrali Dinamo i Real i zna li škvadra iz vrha kluba kaj o tom

Show...Ne razumijem više fascinaciju Modrićem, štoviše, bio bi mrtvo protiv ovako nečeg i nadam se da je ovo samo plod nečije prebujne mašte

Meni je bilo baš super sjediti na stadionu u polumraku i slušati Zvonu, brijem da bi mogao tak do jutra…

Zvuci ko Dinamov Forrest Gump. “Mama always said, stupid is what tovar does”

Brutalna romantika, jos kad je vjetric poceo pirkat, mislim si: E da je sad lec i uzivat do jutra...

Hrvatska druga na svijetu po proizvodnji vrhunskih nogometaša - u čemu je tajna?

Dinamo je rasadnik uspjeha i tvornica igrača svjetske klase.

Broj koji sve objašnjava jest 4,81. Toliko je slavnih nogometaša na milijun stanovnika, prema podacima projekta Pantheon Sveučilišta MIT, proizvela Hrvatska u posljednjih 165 godina. Više od Nizozemske i Argentine, više od Španjolske, Italije, Belgije i Brazila zajedno. Jedino je Urugvaj bolji od tog rezultata, s 11,3, ali to je posebna priča.

Uoči Svjetskog prvenstva 2026., istraživanje argentinskog ekonomista Daniela Schteinigarta objavljeno u biltenu The Atlas podsjeća na nešto što se previše uzima zdravo za gotovo – uspjeh Hrvatske u nogometu, njegovu veličinu i uzroke.

Projekt Pantheon na MIT Media Labu mjeri globalnu prepoznatljivost javnih osoba prema broju jezičnih inačica njihovih članaka na Wikipediji i učestalosti posjeta. Od tisuću najslavnijih nogometaša u povijesti, rođenih između 1850. i 2015. godine, Hrvatska ih ima 4,81 na milijun stanovnika. Urugvaj prednjači s 11,3, ali Hrvatska drži drugo mjesto, ispred Nizozemske (4,58) i Argentine (3,82)

Iza tog apstraktnog broja stoji konkretan popis: Luka Modrić, Zvonimir Boban, Davor Šuker, Ivan Rakitić, Mario Mandžukić, Mateo Kovačić, Robert Prosinečki... Svaki od njih ostavio je trag koji nadilazi granice najpopularnijeg svjetskog sporta – u medijima, u kulturnom sjećanju, u razgovorima koji su se vodili na desecima jezika.

Francuska, zemlja sa 68 milijuna stanovnika i dva naslova svjetskog prvaka, ostvarila je omjer od 1,12. Njemačka, s četiri trofeja, 1,22. Brazil, koji je u općoj svijesti sinonim za nogomet, tek 1,44.

Dinamo Zagreb i izvozna mašinerija

Kad se govori o hrvatskom nogometnom sustavu, uvijek se, prije ili kasnije, dođe do istog mjesta – Maksimira. Dinamo Zagreb je, prema globalnim standardima, jedna od najučinkovitijih akademija na svijetu. Studija koja je analizirala igrače koji su proveli najmanje tri sezone u omladinskim pogonima između 15. i 21. godine pokazala je da je Dinamo, gledano po minutama odigranim u pet najvećih europskih liga, na šestom mjestu na svijetu, odmah iza Ajaxa, River Platea, Sportinga iz Lisabona, Boca Juniorsa i 1860 Münchena.

Iz Dinamova omladinskog pogona izašli su Modrić (Real Madrid), Mateo Kovačić (Manchester City), Joško Gvardiol (Manchester City), Dani Olmo (Barcelona) i deseci igrača koji su formirali okosnicu reprezentacije u posljednjih 30 godina.

Na Mundijalu 1998., kada je Hrvatska debitirala kao samostalna država i odmah osvojila brončanu medalju, sedam od 23 igrača u Ćirinu kadru bili su Dinamovi proizvodi. Na Mundijalu 2018., kada je Hrvatska stigla do finala i izgubila od Francuske, taj je broj porastao na deset – od svih klubova na planetu, Dinamo je dao najviše vlastitih igrača koji su nastupili u finalnoj utakmici Svjetskog prvenstva.

Izvozna sila koja ne ovisi o trofejima
CIES Football Observatory, neovisna istraživačka institucija za nogometnu analitiku, rangirala je Hrvatsku kao prvu zemlju na svijetu po izvozu nogometaša per capita. Između 2020. i 2025. godine, 855 hrvatskih igrača nastupalo je u inozemnim ligama, u 63 slučaja u Italiji, ali i diljem Azije, Amerike i ostatka Europe. Kvantiteta stvara kvalitetu.

Hrvatska je osma u apsolutnim brojkama. Kada se stavi u omjer s populacijom od četiri milijuna, nema joj ravne. Ta logika nije ista kao logika Brazila ili Engleske. Brazil izvozi jer ima 215 milijuna ljudi i ne može apsorbirati sav talent koji proizvede. Hrvatska izvozi jer je cijeli sustav, od najranije dobi, strukturiran oko toga da se igrač što prije plasira na tržište koje ga može platiti više nego što to može domaća liga.

Jugoslavenski korijen koji se ne smije zaboraviti

Svaka analiza hrvatskog nogometa koja ne uzme u obzir jugoslavensko razdoblje nepotpuna je. Bivša Jugoslavija bila je, paradoksalno, iznimno kompetitivna sportska država. Igrači iz Hrvatske natjecali su se desetljećima u jugoslavenskoj prvoj ligi u ozbiljnoj konkurenciji klubova koja je bila na razini europskih naslova. Igrači koji su iz nje izlazili bili su, prema svim dostupnim mjerilima, spremniji za europsku razinu od igrača koji dolaze iz manjih i manje kompetitivnih domaćih liga.

Reprezentacija Jugoslavije bila je, za cijelo vrijeme svog postojanja od 1920. do 1992. godine, redoviti sudionik svjetskih prvenstava i europskih natjecanja. Treće mjesto na Mundijalu 1930. u Urugvaju, četvrto na SP-u 1962. u Čileu, finale Europskog prvenstva 1960. i 1968. godine – sve to u izravnoj konkurenciji s tada dominantnim zapadnoeuropskim i južnoameričkim selekcijama.

Taj sustav nije nestao raspadom države, nego se transformirao. Ono što je nestalo bila je veličina domaćeg tržišta – umjesto jedne jake lige s 18 klubova iz šest republika, ostale su male, siromašne domaće lige koje su talente morale što brže prodavati. Ironično, ta je potreba postala prednost. Dinamo Zagreb nije mogao dugo zadržati Modrića ili Kovačića jer financijski nije bio u toj poziciji, a ujedno više nije bilo ograničenja iz bivšeg sustava u kojem je igrač morao navršiti 28 godina za međunarodni transfer. Dinamo je prodavao i tim prodajama financirao sljedeću generaciju.

Amerika kao ispit otpornosti

Za Hrvatsku je Mundijal 2026. test tranzicije. Zlatna generacija – Modrić, Rakitić, Mandžukić, Lovren, Perišić – već je otišla, ostali su samo podsjetnici na dane najveće slave. Modrić ima 40 godina i igra za AC Milan. Perišić je i dalje u kadru. No iza njih dolaze Gvardiol, Sučić, Stanišić..., igrači koji su formirani u Dinamovoj akademiji ili u europskim klubovima i koji su prošli isti sustav koji je formirao njihove prethodnike.

Hrvatska je u skupini L s Engleskom, Panamom i Ganom. Na papiru prolazna skupina, ali prvo kolo je pokazalo da je teren uvijek druga priča.