S ovim guranjem prvog izbora su mi totalno poremetili percepciju i standarde da mi se cak i svida neki projekt tipa 3LHD, a prije godinu dana bi vjerojatno na sve ponudene opcije rekao da su uzas s obzirom na cekanje.

Toliko su srusili standarde, da bi mi bilo koji zatvoreni stadion bio prihvatljiv majku mu.

Pogledal sam sad ovog Ilića i Stankovića. Tip je dobar dizajner, nema se tu kaj reći.
Ali ovo kaj su ispričali je idiotizam. Mi smo se svi dignuli jer nam se ne sviđa dizajn stadiona. Nije nam lepi, to je problem. To je ono kaj su uspjeli progurati u javni prostor, da se mi bunimo zbog dizajna, da je estetika u pitanju. Ja ne znam je li Stanković glup ili laže namjerno. I na kraju krajeva, zaboli me. Ono kaj me zanima je tko, kak i kad može biti u medijima stalno i konstantno i ponavljati ono kaj je zbilja problem. Budući korisnik stadiona je dao svoje želje, arhitekti koji su proveli natječaj ih nisu poštovali.

Kronologija ide ovak nekak (nadam se da nisam negdje fulal):
1. godina je 2025. a dinamo i gradski ured za sport su zajedno definirali zahtjeve za novi stadion što uključuje spojene tribine i zatvoreni natkriveni stadion.
2. Grad predaje stvar u ruke Društvu arhitekata Zagreba (DAZ) da provedu međunarodni, otvoreni i anonimni natječaj.
3. DAZ mijenja vrlo izričit, jednoznačan i jasan zahtjev kluba za spojenim tribinama i koristi izraz koji ustvari znači isto (kohezivna i povezana struktura gledališta), ali se s njim lakše manipulira.
4. Kreće natječaj, dolaze pitanja: smije li i južna tribina biti jednoetažna poput sjeverne, smiju li tribine biti razdvojene?
5. Na pitanje o južnoj tribini se daje vrlo jednoznačan odgovor - da, smiju. Na pitanje o razdvojenosti tribina nema takvog odgovora već se ponavlja fraza o koheziji i povezanosti strukture.
I sad je tu naknadna pamet - kad već nije ranije čim je promijenjen zahtjev o spojenim tribinama, trebali su nam se u ovom trenutku upaliti alarmi jer odgovor nije bio jasno NE. Ali tko je mogao pomisliti da bi u 21. stoljeću nekome zbilja moglo pasti na pamet graditi stadion ovog tipa?!
6. Pristižu prijave i radovi. Ocjenjivanje počinje prije propisanog roka, izbacuju se radovi i prije nego su pristigle makete. A to je samo početak kršenja propisanog redoslijeda.
7. Izabran je pobjednik i tek tada se traži konstrukcijska ocjena radova od savjetnika žirija, ing. građevine, a ta ocjena je za pobjednike natječaja vrlo nepovoljna, potencijalno ih i diskvalificira.
8. Objava rezultata - stavljeni smo pred gotov čin. Slijedi revolt javnosti.
9. Član žirija Fabijanić izlazi s komentarom kako "Stadion mora zadovoljiti kriterij provjetravanja, pri čemu je refleks maksimirske šume bio glavni kriterij" - ali taj kriterij koji je sad glavni uopće nije bio u natječaju! Također izjavljuje da "Klasične arene ili, kako ih ja zovem, krafne ili palačinke na tom mjestu nisu bile potrebne Zagrebu" - pa se postavlja pitanje zašto i taj kriterij nije bio dio natječaja i je li tako velika većina natjecatelja dovedena u zabludu? (O "diletantima" i istupima predsjednika žirija Plejića bolje da ne pišem.)
10. Medijski narativ okreće se prema estetici i sviđanju kao razlogu pobune javnosti, a ne prema funkcionalnosti stadiona tj. komforu gledatelja, dodatnim sadržajima, sigurnosti i ostalome.
11. Nakon nekog vremena kreće i blaćenje navijača - navodno skrivanje termina prezentacije na Arhitektonskom fakultetu zbog straha od navijača, a sad je evo i ugledni dizajner iz New Yorka u strahu od dolaska na utakmicu (po vlastitom priznanju, sport ga uopće ne zanima i na stadionu je bio jednom u životu - kao mladić kad je radio na numeraciji sjedalica, dakle nije nikad ni bio na utakmici ali ga je strah za vlastitu sigurnost).

Kak vjerovati da je sve ovo slučajno? Nemrem sa 100% sigurnosti tvrditi da je motivacija za ovo financijska malverzacija s nagradama i ugovoru o projektiranju, napuhani ego i građenje spomenika samima sebi (kao nastavak trenda - Magaš, Turina), sabotaža, nešto četvrto ili peto - ali me to na kraju krajeva ni ne zanima. Ono kaj me zanima je ko bude i kad postal prisutan u medijima (i to često i opetovano) i govoril o stvarnim manama pobjedničkog rješenja. Gluposti o tome kaj se kome sviđa jednostavno treba ušutkati i izbaciti iz priče jer im je jedina svrha mućenje vode. Mi smo anonimci koji nemaju pristup medijima, a mogli smo vidjeti da i novinari nailaze na podsmjeh. Ko uopće može biti "glasnogovornik" i tko ima "reach" poput ovih na drugoj strani? To ne bude imalo utjecaja na ishod žalbi, ali ove koji od nas delaju bedake treba šamarati činjenicama i posramiti pred javnosti. I to još jučer jer su osramotili sebe, ali i nas kao klub, grad i državu, stavili 200 mil proračunskih eura na kocku i poremetili cijeli proces.