ja osobno izbjegavam cak i limenku kamoli plastiku ali ovu smo igrom slucaja uzeli jer je bila tipa 14kn, 2l... tekuci uzas

Dimljeno pivo je neki nastavak dimljenih whiskyja, ili bar želje da se dobije nešto slično u pivskom svijetu. — badjibadara

Zapravo netocno. U povijesti je dimljeno pivo zapravo bilo normalno. Sam proces proizvodnje slada zahtjeva susenje, a susilo se pomocu peci i vatre. Tek se 1635. patentirala pec za susenje bez dima, te je taj postupak jako brzo preuzeo cijeli pivski svijet, pa su dimljeni sladovi postali rijetkost.
Kod nekih je to ostala tradicija, a najpoznatiji i najbolji dimljeni sladovi, i potom piva su se proizvodili u Bambergu, upravo u Schlenkerli, koja postoji jos tamo od 14. stoljeca.

Takoder, proces 'dimljenja' viskija i piva je jako razlicit. Dok arome dima i drveta u viskiju dobivas upravo od drvene bacve u kojem odlezava viski, kod piva je proces druaciji od starta. Zapravo se glavni sastojak piva - slad - susi na dimu te poprima tu aromu. Daljnji postupak je vise manje klasican.
Dobro si rekao, postoje razna piva odlezana i viski bacvama, razno raznim drvenim bacvama, ili u koje je tijekom odlezavanja zapravo ubaceno drvo kako bi pivo 'izvuklo' te arome. A to najvise vidimo u tamnim i jacim stilovima. Taj nacin 'dimljenja' je zapravo slican procesu proizvodnje viskija, dok je sam pojam dimljenog piva postojao i davno davno prije (i totalno je drugacija stvar).

ja osobno izbjegavam cak i limenku — Petar86

limenka je zapravo najbolja ambalaza za pivo. Jos jedan obicni 'misconception' gdje je kod nas pivo u limenci zapravo pivo samo za putovanje. Limenka kao ambalaza je superiornija od staklene ambalaze. Plastiku ne zeli mni spominjati :vomit:

Zapravo netocno. U povijesti je dimljeno pivo zapravo bilo normalno. Sam proces proizvodnje slada zahtjeva susenje, a susilo se pomocu peci i vatre. Tek se 1635. patentirala pec za susenje bez dima, te je taj postupak jako brzo preuzeo cijeli pivski svijet, pa su dimljeni sladovi postali rijetkost.
Kod nekih je to ostala tradicija, a najpoznatiji i najbolji dimljeni sladovi, i potom piva su se proizvodili u Bambergu, upravo u Schlenkerli, koja postoji jos tamo od 14. stoljeca. — jedan u nizu

Treset je kljucna rijec. Dimljenu aromu whiskyja ne dobijes od bacve, tj ono sto dobijes od paljene bacve je sasvim drugacije, neki karamel okus. Slad se susio najvise na drvetu, sasvim drugi pravac. Kad si spomenuo Schenkerlu, i tu imas razlike. Slad za doppelbock se susi na hrastu, dok se za maerzen koristi bukva koja sladu daje posebene arome. Previse sam toga obisao, procitao, kusao i skuhao da bih strpao u dva posta. Ono sto zelim reci da je popularnost prvenstveno Islay whiskyja ozivjela pivsku scenu u tom smjeru, ne da ju je stvorila.

Jednom prilikom sam u nedostatku bilo koje druge pive i soka isao popiti Ozujsko Cool. Neopisivo koliko mi je odvratno bilo, uspio sam popiti jedan gutljaj i okrenuo se k vodi.

Limenka kao ambalaza je superiornija od staklene ambalaze — jedan u nizu

Daj pojasni to malo, molim te

Naravno da se njihova piva razlikuju i posto sami rade slad, da ga proizvode drugacije ovisno za pivo koje rade.
Sam si spomenuo da su dimljena piva nastala iz zelje da se kopiraju dimljene arome iz viskija, pa sam se osvrnuo na to, jer dimljena piva nisu nastala radi toga, nego su zapravo vise manje bila takva dok se nije promijenio sam proces slađenja jecma. Barrel age-ana piva su dakako dosla s tom idejom, kopijom sveg pozitivnih iz viskija, ali 'obicna' dimljena piva bas i ne.
U viskije se ne razumijem previse. Jasno je da je dimljena aroma takoder potekla od samog susenja slada, slicno kao i sa pivom, ali cijeli okus zaokruzuje dozrijevanje u bacvama.
Ne znam da li danasnje destilerije koriste slad koji je susen 'modernim' metodama ili i dalje koriste iskljucivo slad koji je u svom postupku sladenja zapravo dimljen. Od svih viskija koje sam probao i koji imaju fine dimljene arome, nigdje nisu tako istaknute kao kod dimljenih piva, nego su puno suptilnije, i finije moram dodati. Pogotovo kada je u to ukomponirano sve sto dobije odlezavanjem u drvenim bacvama, Arome vanilije, kokosa, karamela, svi tanini i svemoguci Maillardi su bogomdani u viskiju i dobro izbalansiramo sa svim dimljenim i spicy aromama.
Kod dimljenih piva tih aroma bas i nema, i ostaje dojam cistog dima, sto nije za svakoga.
Dok kod barrel age-anih piva je totalno drugacija stvar.

Ardberg 10 — badjibadara

Jedan od 3 viskija koje bi svaka kuća trebala imati, a da je prihvatljive cijene

Limenka ne propusta svijetlo, boca propusta. Svijetlost ostecuje pivo kroz neko vrijeme, zato ti i na valjda svakom pivu pise cuvati na tamnom mjestu. Prozirne boce dakako najgore sto se tice toga. Zatim zelene boce, a najbolje su smede boce koje prpustanje najmanje uv zraka koje degradiraju spojeve.
Lim kao materijal je poprilicno inertan i ne sudjeluje u izmjeni spojeva s vremenom kao neka plastika. Staklo je takoder poprilicno inertno sto se tice toga.
Limenke su takoder logisticki i proizvodno puno zahvaliniji oblik ambalaze, od tezine, nacina skladistenja i transporta. Dok jedna staklena boca moze teziti i parsto grama, jedna limenka tezi svega 15ak grama.
Jos ako cemo posljedicno tome, cijeli carbon foot-print, ekologija i bla bla, sve ide na stranu limenke.
Ugl najveca prednost limenke je zapravo svijetlo i pivo ce sigurno biti kvalitetnije i dugotrajnije ako je napunjeno u limenke a ne ustaklene boce. Sljedeci put kada vidis palete zuje u bocama u dvoristu ili ispred skladista nekog trgovackog lanca kako tamo stoji danima, sjetit ce se toga :D

..

hvala! Vrlo iscrpno :grin: dakle, što se mene tiče smeđa flaša no1!

Baš zanimljiva rasprava, tj. više razmjena znanja. :)

Cijenim, znati neki k o pivu, vinu, viskiju su prava muška znanja. :clap: :strong:

A kad krene netko o karburatorima, katalizatorima, getribama i gefufnama, dođe mi podmazat ožljebljenu cijev sa zadnjakom, pregledat zatvarač, kolijevku cijevi s vodilicama te kočnicu i povratnik iliti - strpat ga u top i viknut "pali!".

koja su druga 2? :grin:

bavio sam se s viskijima 3-4 godine pa sam skupio i nekog znanja, ali i dalje je ovo samo moje mišljenje, ne činjenica

Glenfiddich 12 i Oban

To su viskiji otprilike u rasponu od 30-50 eura

Malo iznad te cijene je japanski Hibiki… Isto jako jako dobro

:up:
Sve je tu samo mišljenje, a ne činjenica, bar tako ja to shvaćam :grin:
Glenfiddich sam pio i sviđa mi se jako, ova druga nisam još pio, al budem, po preporuci tvojoj :grin:
Japanske nisam nikad pio, al sad sam za Božić dobio nekakav Akashi al ga nisam otvorio još

Akashi, Nikka, Hibiki, Yamazaki, Togouchi, Hakushu

To ti je kronološki otprilike i po cijeni i po kvaliteti…

Japanci ne fusere, sve boce su vrhunskog kvaliteta i tu nema greške