U prethodne 32 sezone otkako samostalna Hrvatska ima predstavnike u Europi, Dinamo je 24 puta bio klub od kojeg nijedan njegov suparnik iz domovine nije osvojio više UEFA-inih bodova za nacionalni koeficijent. Dakle, u 75 posto navrata zagrebački klub bio je najuspješniji, no taj postotak past će na 73 posto, jer će sezona 2025./26. ostati zapamćena kao peta u kojoj dominaciju potpisuje Rijeka. Osim tih sezona 2005./06., 2013./14., 2014./15. i 2017./18., uz ovu, Dinamo primat nije imao još samo u sezonama 1994./95. i 1995./96. (Hajduk), 2000./01. (Osijek) i 2001./02. (Varteks).
Rijeka je Hrvatskoj donijela 15.125 bodova, a taj se broj za koeficijent dijeli s četiri jer je toliko HNL imao europskih predstavnika. Dinamo je došao na 8.500, što je najmanja brojka ZG-momčadi još od sezone 2017./18. (2.500). Tad je Dinamo jedva u kvalifikacijama za Europsku ligu prošao Odds pa ispao od Skenderbeua. Ostvario je jednu europsku pobjedu, a potom svaki put više od ovosezonske tri. Prošle sezone Dinamo je za Hrvatsku dohvatio 16.000 bodova, upisao pet pobjeda, no ove sezone, eto, nije igrao kvalifikacije, niti dobio bonus bodove za plasman u skupinu Lige prvaka...
Dinamo će, što se tiče klupskog koeficijenta, sljedeće sezone izgubiti velikih 17.000 bodova koje je osvojio u sezoni 2020./21. kad je stigao do četvrtfinala Europske lige i njegov petogodišnji koeficijent bit će 46.500. U četvrtak su Modri ušli i iz njega izašli s 53. pozicije na ljestvici najboljih europskih klubova i ta pozicija može biti samo lošija. Dinamov plasman na startu sezone 2026./27. bit će najlošiji od ulaska u sezonu 2018./19. kad je bio 77.
U play-off rundi za osminu finala UEFA-inih natjecanja sakupljali su se bodovi samo za nacionalni koeficijent, a Rijeka je za sebe bodove dohvatila plasmanom u osminu finala (0.500). Hrvatska, nažalost, nije puno profitirala. Druga pobjeda i prolaz Rijeke protiv Omonije donio joj je 0.625 bodova, Dinamov remi u Genku još 0.250, i njen petogodišnji učinak zaključno s ovom sezonom sada iznosi 27.906. Prešla je Hrvatska Izrael (27.500) i preuzela od njega 20. mjesto, ali sljedeća stepenica je jako daleko. Švedska, koja više nema predstavnika i drži 19. poziciju, sada je na 29.625, a kad bi Rijeka i dobila i obje utakmice u osmini finala i prošla među osam najboljih, hrvatski koeficijent digla bi za 1.125 i on bi potom iznosio 29.031. Da bi Hrvatska preskočila Švedsku, Rijeka bi morala proći u polufinale Konferencijske lige.
No aktualna europska sezona već je sada za Hrvatsku po ukupnom broju osvojenih bodova jedna najboljih u povijesti. Minimalni ovosezonski ulov bit će 6.781, drugi najveći u povijesti nakon sezone 2014./15. kad je njen ulov bio 6.875. Još jedan remi Rijeke u osmini finala i rekord pada, da je Dinamo izdržao u Genku i pobijedio, već bi bio srušen.
Kad bi ovosezonski učinak bio njen prosječni u petogodišnjem razdoblju, bila bi vrlo blizu 15. mjesta u Europi koje donosi dva kluba u kvalifikacijama za Ligu prvaka...
Međutim, kada smo već kod gledanosti SuperSport HNL-a, jedan podatak nekako prolazi ispod radara: Dinamo, neprikosnoveni lider, u ovoj sezoni također bilježi pad gledanosti u Maksimiru. U prošloj, najgoroj sezoni Dinama unatrag dva desetljeća, plave je u Maksimiru u prosjeku gledalo 11.593 gledatelja, a u ovoj – u kojoj nezaustavljivo gaze prema tituli – 9509 gledatelja.
Idemo dalje: Dinamo je u prvoj proljetnoj utakmici ove sezone s Vukovarom kod kuće imao 4750 ljudi na tribinama, a u subotu protiv Istre – na veliki Dinamov dan, 14. veljače – samo 5600! Za usporedbu, Dinamo je proljeće 2025. godine, pod Cannavarom, otvorio kod kuće protiv Istre pred 9150 gledatelja, a u sljedećoj utakmici sa Šibenikom imao ih je 8191. Spomenimo i treću: utakmicu s Goricom, u istim klimatskim uvjetima kakvi vladaju i ove zime, gledalo je u Maksimiru 8368 gledatelja.
Statistički: Dinamo u prva dva proljetna kola u ovom prvenstvu ima prosjek od 5175 gledatelja na domaćim utakmicama, a prije točno godinu dana ta brojka iznosila je 8600 gledatelja.
Prema pričama iz menadžerskih krugova te ljudi bliskih Dinamu ponuda za Jagušića bila je prvo tri milijuna eura, potom se pričalo o dva milijuna plus dodatni bonusi, no visoki izvor iz Slaven Belupa otkrio je o kojoj se cifri točno radilo.
– Dinamo je ponudio 1,7 milijuna eura za Jagušića! Da su cifre od tri milijuna eura, koje su se spominjale u medijima, istinite, pa Jagušić bi danas bio u Maksimiru, ne u Panathinaikosu. Dinamo je nudio 1,7 milijuna eura i to je bilo to. To je bila njihova ponuda. Za tri milijuna eura dobili bi Jagušića odmah – otkrio nam je naš sugovornik.
