Vjerojatno bi i Bandiću kreditni rejting bil takav. — Sljeme
Ne znam iz čega to zaključuješ kad ga je on pustio nizbrdo i vukao deficit za deficitom. Nisu javne financije grada poput Zagreba jednostavne kao "lako je imati suficit kad ništa ne radiš" ili, obrnuto, "lako je graditi kad trošiš više nego što zarađuješ".
Pošalji onda ovdje i grafikon kreditnog rejtinga Hrvatske u ovom razdoblju pa ćeš vidjeti (ono kaj već i znaš) da se podudaraju jer je kreditni rejting Zagreba kak sam i napisal usko vezan uz državni. — Sljeme
Nisam rekao da nije povezan nego da teza kako gradski kreditni rejting samo prati državni, neovisno o tome kaj gradska vlast radi, nije istinita. Uostalom, to kaže i S&P u svom obrazloženju zadnjeg podizanja kreditnog rejtinga grada:
The city's administration under Mayor Tomislav Tomasevic, in office since 2021, has made significant strides to improve the city's financial management practices, for example transparency of the budgetary process. Liquidity levels and liquidity management have substantially improved and the management of key municipal enterprises has changed, with the aim of improving oversight and reducing risk. Fiscal prudence remains a goal, but this might be tested, given significant cost and salary increases, and substantial investment needs. We note positively the successful efforts to settle liabilities between city companies and the intention to end past quasi-debt practices, but the track record is relatively short and it remains to be seen if improvements are sustained through political cycles. Given the dependence on decisions made at the national level for Zagreb's finances, good relations with the central government remain crucial for the city, especially if party affiliations of the administration are different.
Grad nikad nije bio prljaviji i zapušteniji nego sad, a komunalne usluge plaćamo još više. — Sljeme
O ovome bi se dalo raspravljati i vidjet ćemo kako će biti do izbora. Ušli su u možda i najveću reformu što se tiče waste managementa, uvođenje toga su u početku hendlali katastrofalno i grad je na trenutke zaista izgledao kao Napulj, ali kao što su neki drugi ovdje napisali - takvih problema danas više gotovo i nema, a recikliramo više nego ikad. Kod mene je bio užas, prvo su riješili mješoviti otpad ali se plastika prerijetko odvozila, no sada već neko vrijeme nisam primijetio hrpe oko tih kontejnera tako da su i to popravili.
Vjerojatno je to subjektivno jer nije u svakom kvartu isto i sad se vraćam na percepciju, ali ne mogu se složiti s tim da grad nikad nije bio prljaviji i zapušteniji. Mnogi govore o problemu smeća kao nečemu što je došlo s novom gradskom vlašću, a nije. Evo brzim guglanjem, slika iz članka iz 2018.:
Ne to nije demokracija, to je nepotizam. Umjesto sposobnih i stručnih ljudi, umjesto kvalitetnih i konstruktivnih projekata i udruga ti ćeš zaposliti, odabrati i financirati one tebi bliske samo zato jer su tvoji. — Sljeme
Ne, to je demokracija. Oni koji su glasali za Možemo, glasali su između ostaloga i za to da se javnim novcem djelomično financiraju i zeleno-lijeve incijative, baš kao što su recimo oni koji su glasali za Škoru glasali da se one ne financiraju, nego da se financiraju neke konzervativnije. I koliko znam, sve je dodijeljeno na projektnoj bazi, nije samo dijeljeno šakom i kapom kao za vrijeme Bandića svakom malo da svi budu sretni i da svi glasaju za njega kako ne bi ostali bez love. Ako ti znaš za nešto drugačije, slobodno napiši ili još bolje - prijavi. Zakonska je obveza svakog građanina prijaviti nadležnim tijelima ako su sumnja na počinjenje kaznenog djela.
To je nasljeđe Jugoslavije koje vučemo za sobom — Sljeme
Puno mi naslijeđa vučemo iz tog vremena, uglavnom loših, ali dodijeljivanje javnog novca na projektnoj bazi temeljem transparentnih javnih natječaja nije jedno od njih. Knjigu bih vjerojatno mogao napisati o suludosti i ekonomskom idiotizmu socijalizma kako u Jugoslaviji, tako i generalno, ali u njoj ne bi bilo poglavlja tome kako se novac za udruge dodjeljuje na natječajima.
Evo Boss je potvrdio da lokalni izbori nisu komunalni nego ideološki. — Patak
Svaki izbori su više ili manje ideološki. Što je razina vlasti viša, to su više ideološki, što je niža - to su više komunalni. Kad biraš zastupnike u Saboru, bitno ti je što misle o porezima, o pobačaju, o migracijama i slično jer oni imaju utjecaj na zakone koji to definiraju; kad biraš mjesni odbor to ti i ne bi trebalo biti toliko važno jer biraš de facto susjede koji odlučuju gdje će biti koja klupica ili koš za smeće i hoće li se obnoviti gol na igralištu ili asfaltirati nova stazica.
Barem ja tako razmišljam. Na parlamentarnim izborima glasam za one koji su mi ideološki najbliži i za koje smatram da su najpošteniji, ali na izborima za mjesnu samoupravu glasam za susjeda iz drugog ulaza jer znam da je okej lik koji je angažiran oko kvarta i pun inicijativa za njegovo poboljšanje.