U pravu si ali pilaš po nebitnom. Nije to smisao posta.

Ako uzmemo da je privatnik jedna osoba, onda je jasno da on zna što mu je interes. Današnji Dinamo je tako posložen da Mamiću donosi najveći benefit. Ulaganja u školu nogometa, projekt Lokomotiva, ulaganja u skauting službu i stvaranje selekcijskog lijevka su primjeri strateških ulaganja koja su u funkciji gore navedenog. Rezultat je, generalno, u službi promocije i prodaje igrača. Zato su stadion i odnos sa navijačima sporedni, jer ne donosi dobit. Razlika u odnosu na ostale privatne klubove u HR je što on taj posao radi bolje od drugih pa i klub zarađuje više.
Kod socios modela problem je da je vlasnik heterogena i nekompetentna skupina koja se, u principu, nemože dogovoriti oko ničega, pa se onda stvarno odlučivanje delegira nekom drugom.

Pojednostavljeno, po meni, osnovni problem socios modela je nepostojanje (jednog) vlasnika koji bi precizno artikulirao dugoročne strateške interese kluba i nadzirao njihovu realizaciju. Iz diskusije ovdje vidite da svaki član-vlasnik ima svoju viziju što bi klub trebao biti. Drugi je problem nekompetentnost onih koji biraju.
Kod privatnog vlasnika je problem što privatna tvrtka služi da vlasniku ostvari dobit i često se onda taj interes ne poklapa sa interesom navijača, pogotovo u ekonomiji poput Hrvatske.

Ovo što ja pamtim, ovako na prvu...
1. Titula 82.
2. Dinamo-Partizan 5:0
3. Dinamo-Tottenham 3:0

Slažem se. Ako Ademi demantira gol.hr onda je ovaj Medo teško smeće. Ako Ademi ovo ne demantira onda nečeg ima u priči.

Da li možda procedura ovisi o tome da li je klub udruga ili s.d.d.?

Inače, da ne znamo igrati protiv bunkera znamo odavno. Sad nam fali i individualne kvalitete da takve utalmice riješimo "na silu". Ne treba raditi paniku ali ne izgleda dobro. Nikad veća pauza a izgledamo iscijeđeno.

Za te pare mogli smo dovesti Dalića.

Dinamo ima loša iskustva sa jednim vlasnikom i zato sam napisao baš korporacija (a ne poduzetnik balkanskog profila) sa svojim kapitalom, uhodanim poslovnim i kontrolnim procesima i vertikalom odlučivanja i odgovornosti. Garancije nema za ništa u životu ali sam prilično siguran da će oni prije naći prave ljude nego mi ovdje.

Pa poanta je da smo mi ovdje, prema mojoj skromnoj procjeni, najinformiraniji, najzainteresiraniji a rekao bih i najobrazovaniji dio Dinamove članske i navijačke baze. Iz napisanog ovdje, da su sutra izbori, ne bi imali pojma koga birati. I sad očekuješ da će ostatak članske populacije koji zna manje od nas izabrati prave ljude.
Po meni, članski model može funkcionirati samo u klubovima koji imaju dugogodišnju tradiciju stvarne primjene tog modela. Kod nas bi taj model tek trebalo uspostaviti i prolazili bi sve porođajne muke kao i naši rivali sa juga.

Da su sutra izbori, koga bi od postojećih ljudi u Dinamu stavio da bude predsjednik kluba ili predsjednik Uprave?

Nisu to mali zeleni već ne čitate što pišem već drvite po svojem. Govorim o poželjnom modelu a vi se uhvatite promjene grba i nacionalnosti vlasnika jednog mogućeg primjera. Nitko ne spominje da, recimo, imaju i solidne rezultate i odličnu infrastrukturu i, vidi vraga, velik suficit u poslovanju.

Stalno se ponavlja pa opet krivo. Klub funkcionira po zakonu i ima legalnu i legitimnu Upravu. Da nema, ne bi mogao potpisati nijedan ugovor, dobiti licencu i sl. Ono što nema je legitimnu skupština (za sada je legalna).

Uložio je u njemački klub a nije Nijemac (dapače, bio je navodno Hrvat). Nije to problem.

Pa rekao sam da mi je model Red Bull Salzburga najbliži onome što mi se čini optimalni model za Dinamo. Dakle, jaka multinacionalna tvrtka kojoj odgovara jak klub jer se preko njega brendira u Europi, tvrtka kojoj nije zainteresirana za izvlačenje profita iz kluba jer joj to nije primarni posao plus što je klub relativno samoodrživ pa ne predstavlja specijalni trošak.
KPI su, za početak, zadržati postojeće stanje, kasnije ''stalni'' sudionik LP. novi stadion i kamp.