https://www.tportal.hr/sport/clanak/pogledajte-kako-je-livaja-provocirao-navijace-osijeka-i-uhvatio-se-za-spolni-organ-oni-ga-vrijedali-i-ismijavali-20250427

Tko je Dida Vidan?

Sramota...
Skinite dresove u idite u 3 pm.

Slaven penal?

EKSKLUZIVNO
Imamo studiju za novi Maksimir, koštat će 295 milijuna eura, gradit će se hotel i trgovački centar, investicija će se isplatiti 2066. godine!
Kompleks bi mogao dobiti i novo ime...
Piše:Krešimir Antunović
Objavljeno: 09. travanj 2025. 20:35

Jutarnji list u posjedu je Studije investicijskog ulaganja u sportske objekte na području Grada Zagreba, a na kojoj se temelji sporazum o izgradnji novog stadiona Maksimir.

Iako je sporazum potpisao Grad Zagreb i Vlada RH, dvije javne institucije, studiju je nemoguće pronaći na službenim stranicama i glasnicima. Pristup studiji javno su zahtijevali gradski oporbenjaci, arhitekti, ali i oprezniji navijači zagrebačkog Dinama, međutim, njihovi zahtjevi su nailazili na zavjet šutnje u redovima gradske vlasti.

I Jutarnji je u više navrata službeno tražio studiju od gradskih službi, no na svih šest upita, dobili smo odbijenicu.

Tekst studije koju ekskluzivno objavljuejemo, dobili smo u posjed tek nakon izravne komunikacije sa Službenikom za informiranje iz Ureda gradonačelnika. Otkrivamo što se to krije u elaboratu za koji se čini kako nitko od nadležnih ne želi da javnost zna.

Odgovor na pitanje zašto vlada svojevrsna omerta oko studije se može naći u samom troškovniku izloženom u studiji koji za gradnju stadiona predviđa cijenu od 174 milijuna eura. Informacija je to koju je s javnosti podijelio gradonačelnik Tomislav Tomašević, ali ono što su mudro prešutjeli i Grad i Vlada RH činjenica je kako će sveukupni projekt izgradnje stadiona i popratnog sadržaja u sklopu predstavljenog kompleksa Maksimir, građane stajati čak 121 milijun više, odnosno 295 milijuna eura. Razlog zašto se s ovim iznosom nije izašlo u javnost je moguća usporedba s gradnjom Pelješkog mosta za koji je moralo biti odvojeno tek 4 milijuna eura više nego što će to po prvotnim procjenama morati biti za cjeloviti projekt novog stadiona Maksimir.

Inače, Studiju o investicijskom ulaganju u sportske objekte na području Grada Zagreba, puni naziv elaborata koji se bavi isključivo kompleksom Maksimir, na zahtjev grada izradila je splitska konzalting tvrtka UHY Savjetovanje. Ova sveobuhvatna analiza gradnje novog stadiona u obzir je uzela i detalje poput broja nezaposlenih na području Maksimira, ali i otkrila stvarne troškove gradnje kompleksa.

Analiza počinje pregledom trenutačnog stanja u kojem je utvrđeno kako SRC Svetice, kojih je stadion Maksimir dio, čine četiri zone, od A do D, te da im je svima, osim zoni B koju čine bazeni Svetice, potrebna cjelovita obnova. Zonu A čini atletski stadion i sadržaji za atletiku; zonu C čini kompleks stadiona Maksimir, pomoćni tereni uključujući i Hitrec Kacijan te kamp GNK Dinamo uz pristupni prostor stadiona. Zona takozvanog logističkog sklopa koja uključuje pomoćne prostore, prostore za parkiralište i javni gradski prijevoz nosi oznaku zone D.

‘Situacija je nakon potresa iz podnošljive prešla u jako lošu‘
Naručena studija obuhvaća analizu samo područja pod brojem C, odnosno područje maksimirskog stadiona o kojem su iznesene povijesne činjenice. Naime, glavni nogometni stadion Maksimir počeo se graditi nakon Drugog svjetskog rata, od 1946. godine, faza po faza, tribina po tribina, te su se one dodavale i rekonstruirale, a najnovija jača rekonstrukcija potječe iz 90-ih, kada je srušena i sagrađena nova sjeverna tribina stadiona, a koja je objedinila i uredske prostore GNK Dinamo.

PROČITAJTE VIŠE Gradska skupština prihvatila sklapanje sporazuma o Gradskom stadionu Maksimir
U tom smislu, glavni stadion nije jedinstvena vizualna, arhitektonska i stilska cjelina, već predstavlja sam za sebe povijest razvoja grada Zagreba, a današnji izgled definiran je činjenicom zasebnih faza gradnje bez arhitektonskih natječaja.

image
Podjela Maksimira na zone

Uhy Savjetovanje/Uhy Savjetovanje
Situacija je iz podnošljive prešla u jako lošu nakon razornog potresa koji je pogodio grad Zagreb te onesposobio jednu od glavnih tribina - istočnu tribinu, koja je do danas zatvorena za upotrebu. Danas je stadion apsolutno neadekvatan za suvremeni nogomet, renome i ugled grada Zagreba, GNK Dinama i hrvatske nogometne reprezentacije, ali i Republike Hrvatske u cjelini.

Kao rezultat analize stručnjaka iz UHY Savjetovanja, u studiji se nalaze tri scenarija gradnje stadiona. Modeli stadiona su rađeni komparativnom metodom, gdje su se prilikom izrade rješenja koristili dostupnim podacima već sagrađenih stadiona u Europi. U obzir su uzeti stadioni sagrađeni nakon 2015. s kapacitetom između 19 i 50 tisuća sjedala, od čega se barem 8% mora odnositi na VIP kapacitet. Zbog ekstremno visokih troškova gradnje izuzeti su Wembley, Tottenhamov stadion, ali i stadioni u Rusiji i Turskoj kod kojih je još jedan od nezadovoljavajućih čimbenika bio drukčiji sigurnosni standard od onog u ostatku Europe.

Nastavno na spomenute filtere, stručnjaci iz Splita kao relevantne su stadione izdvojili BBBank Wildpark u Karlsruheu, Raiffeisenbank Arenu u Linzu, Freiburgov Europa-Park, atenski stadion Agia Sophia, arhitektonsko čudo Matmut Atlantique u Bordeauxu te slovački Tehelné pole.

image
Matmut Atlantique djelo je čuvenih arhitekata Herzoga i de Meurona

Romain Perrocheau/afp/profimedia/Romain Perrocheau/afp/profimedia
Prosječna cijena sjedala na tim stadionima u trenutku njihove gradnje iznosila je 3902 eura, dok će 2027. godine, kada studija predviđa izgradnju sjedala na stadionu u Maksimiru, cijena iznositi 4975 eura.

Razlike u modelima stadiona su veličina Glavnog stadiona, gdje se promjena odnosi samo na ukupan broj sjedala; veličina komercijalnih sadržaja koji će biti izvan stadiona i period promatranja operativnog poslovanja.

Ovo su scenariji:

Prvi predviđa stadion kapaciteta 35.000 sjedećih mjesta, što je maksimalna zadana veličina, te komercijalni sadržaji ukupne bruto razvijene površine 35.100 m². Od toga trgovački centar površine 12.000 m², uredski prostori 13.200 m², hotel 9900 m², i to kapaciteta 160 soba.

Drugi predviđa stadion kapaciteta 34.000 sjedećih mjesta, što je smanjenje za 1000 sjedala, i to redovnih i business sjedala, a komercijalni sadržaji uvećani su za 20% od scenarija 1 ukupne površine 42.120 m². Od toga trgovački centar površine 14.400 m², uredski prostori 15.840 m², hotel 11.880 m², i to kapaciteta 192 sobe.

Treći scenarij predviđa kapacitet 32.000 sjedećih mjesta na stadionu, što je smanjenje za 3000 sjedala, i to redovnih i business sjedala. Komercijalni sadržaji bili bi ukupne bruto razvijene površine 35.100 m². Od toga trgovački centar površine 12.000 m², uredski prostori 13.200 m² i hotel 9900 m², i to kapaciteta 160 soba.

Veličina i broj parkirališnih mjesta, veličina i broj pomoćnih terena, troškovi gradnje, projicirani prihodi i rashodi, procjene popunjenosti i niz drugih parametara su stalni te ne ovise o izabranom modelu gradnje. A gradske vlasti su od predstavljena tri, izabrale scenarij 1, čiji detaljan pregled donosimo niže u tekstu.

Završetak radova ipak najranije 2030.?
Iako je na predstavljanju sporazuma o izgradnji novog stadiona Maksimir Tomašević predstavio očekivani završetak izgradnje do 2029., prema studiji će ipak trebati nešto više vremena. Na predstavljenom hodogramu UHY Savjetovanje se vodilo rasporedom koji je pripremu i provedbu arhitektonsko-urbanističkog natječaja predvidio za cijelu 2024. i prvu polovicu 2025. Ako uzmemo u obzir da je na predstavljanju sporazuma u veljači ove godine najavljena provedba arhitektonsko-urbanističkog natječaja do kraja 2025., prema hodogramu bi završetak radova trebao biti ipak krajem 2030.

PROČITAJTE VIŠE Tomašević: ‘Grad neće plaćati gradnju novog Maksimira‘; Bačić: ‘50 posto plaćat će država, a 50 posto Grad‘
Tako bi se spomenuti natječaj trebao provesti do lipnja 2026., a iduće godine krenulo bi se u pripremu i provedbu investitorskog natječaja, koji bi se iste godine trebao i zaključiti. Nakon natječaja slijedi projektiranje, odnosno pripreme za rušenje i gradnju, koje bi trebale trajati tri godine, odnosno od 2027. do 2030. Upravo se krajem 2030. očekuje otvorenje stadiona i cjelovitog kompleksa.

image
Rušenje trenutnog stadiona se predviđa u drugoj polovici 2027.

Boris Kovacev/Cropix
Od sada na utakmice HNL-a za 25 eura
U studiji se nalazi i procjena cijene ulaznica za domaće, ali i europske utakmice. Tako bi navijač GNK Dinama u prosjeku morao dati 25 eura za domaće, a europske nastupe modrih bi ga stajale 38 eura. VIP ulaznice bi za HNL vrijedile 80 eura, a eventualne europske utakmice 120. U analizi stoji kako su ovo samo projicirane cijene, a one stvarne su odluka odgovornih u Dinamu.

Uz cijenu karata stoji i procjena posjećenosti utakmica. Projekcija popunjenosti za domaće utakmice je napravljena na način da se u prvoj godini projicirala najveća popunjenost od 80% jer se računa kako će početna godina zasigurno polučiti veliku popunjenost. U sljedeće dvije godine se projiciralo smanjenje na 65%. Do kraja promatranog razdoblja, odnosno 2032., popunjenost se procjenjuje na "dostižnih" 50%.

PROČITAJTE VIŠE Grad Zagreb u tajnosti predstavio plan Dinamu, gradit će se i šoping-centar i hotel: ‘Cure informacije da će pomaknuti i stadion!‘
Nešto bolju posjećenost imat će europske utakmice, za koje se u prvoj godini također predviđa popunjenost od 80% kapaciteta, ali za razliku od domaćih gdje posjećenost pada, za europske nastupe modrih se predviđa porast posjećenosti na 85%.

image
Prve godine nakon otvaranja se predviđa visoka posjećenost kako domaćih, tako i europskih utakmica

Damir Krajac/Cropix
U sklopu analize projicirani su i prihodi od najma prostora za potrebe održavanja koncerata domaćih i regionalnih zvijezda, za koje se predviđa održavanje triju takvih koncerata godišnje po tarifi od 150.000 eura po događaju. Stadion bi se iznajmljivao za potrebe raznih manjih događaja na razini od 12 puta godišnje s prihodima od 10.000 eura po događaju.

U ovom kontekstu, manji događaji uključuju lokalne sportske manifestacije, poslovne konferencije te kulturne priredbe i sajmove. Takvi događaji ne zahtijevaju puni kapacitet stadiona, već koriste manji dio infrastrukture, što omogućava njihovo održavanje uz niže troškove. Koncerti velikih svjetskih zvijezda nisu predviđeni jer je za takve događaje potreban veći kapacitet (više od 55-60 tisuća posjetitelja), pomični krov te nešto povoljniji klimatski uvjeti u ljetnim mjesecima, kao i veća atraktivnost destinacije u tom periodu.

U pripremi izmjena imena stadiona?
Studija je utvrdila da se na području četvrti Maksimir i Peščenica nalazi tek jedan hotel, i to tri kilometra cestovne udaljenosti od samog stadiona. Prema mišljenju stručnjaka, ovaj podatak predstavlja najveći potencijalni razvojno-komercijalni prostor za izgradnju većih hotelskih kapaciteta. Za gradnju hotela površine 9900 četvornih metara i kapaciteta od 160 soba bilo bi potrebno izdvojiti 21 milijun eura.

Prednost hotela bit će pogled na park Maksimir i zagrebački ZOO, koji bi, prema studiji, nakon izgradnje stadiona trebali zabilježiti porast broja posjetitelja, uključujući i strane turiste. Svi koji budu željeli odsjesti u "utrobi Maksimira" s pogledom na perivoj, za noćenje će, prema procjenama, morati izdvojiti u prosjeku 175 eura. Osim hotela, preporučuje se i izgradnja velikog trgovačkog centra koji bi uključivao široku paletu proizvoda i usluga, uključujući modnu odjeću, elektroniku, restorane i zabavne sadržaje. Kao primjer zabavnog sadržaja navodi se kompleks kinodvorana, koji bi bio jedini takve vrste na području Maksimira.

Projicirana je i zarada od imena stadiona, što upućuje na razmatranje velikog partnerstva koje bi uključivalo izmjenu naziva stadiona. Prihodi od prava na ime stadiona godišnje bi donosili 1,380.000 eura, dok su ostali marketinški prihodi procijenjeni na 360.000 eura godišnje.

Povrat ulaganja tek od 2066.
Za gore opisani projekt koji uključuje glavni stadion kapaciteta 35 tisuća sjedećih mjesta, trgovački centar površine 12 tisuća m², uredske prostorije na 13.200 m² te već spomenuti hotel na površini od 9900 m² i kapacitetom 160 soba bit će potrebno izdvojiti 295 milijuna eura.

PROČITAJTE VIŠE Mi ga desetljećima nazivamo maksimirskim ruglom i najružnijim stadionom. Ali 1948 na Olimpijskim igrama osvojio je...
U detaljnom pregledu troškova izneseno je da će se za potrebe gradnje parkirališta morati izdvojiti 20 milijuna; za pomoćne terene 1,5 milijuna; za glavni stadion 174 milijuna, a trgovački centar, hotel i uredi predstavljaju investiciju od 60 milijuna eura. Ova velika investicija svoj bi povrat počela dobivati tek 2066., odnosno 38 godina nakon otvorenja novog stadiona. Bitno je napomenuti da je odabrani scenarij model koji ima uvjerljiv najviši indeks profitabilnosti te iznosi 14,29%.

Denivelacija križanja Maksimirske i ceste ispod stadiona?
U izradi studije splitski stručnjaci dotakli su se i stadiona Maksimir kao crvene prometne točke u Zagrebu. Kapacitet prometnica, prema studiji, je dosegnut ili premašen, pri čemu je jasno da područje oko stadiona ima problem s dnevnim funkcioniranjem prometnog sustava, neovisno o prometu od nogometnih utakmica koje se ipak uglavnom događaju vikendima, ili u večernjim terminima kada ipak cestovna mreža nije maksimalno zagušena.

Međutim, trenutačna situacija u cestovnom prometu otežava razvoj većeg broja komercijalnih sadržaja, zbog čega njihovo planiranje mora biti vrlo pažljivo. Naime, dodatni razvoj sadržaja koji trenutačno ne postoje zasigurno će barem djelomično dodatno opteretiti ionako prenapregnutu cestovnu mrežu. Analiza prometne situacije pokazala je i da su prometnice oko stadiona među najzagušenijima, s jednim od najvećih gubitaka vremena u prometu.

Za kraj, UHY Savjetovanje, osim razvoja planiranih sadržaja, preporučuje i razmatranje dodatnih prometnih rješenja, poput denivelacije postojećih križanja, izgradnje novih prometnica te tzv. by-passa kroz obuhvat SRC Svetice u podzemnom dijelu prometnog sklopa. Navedene zahvate predlaže se realizirati istovremeno s izgradnjom sadržaja predviđenih studijom.

Evo konkretan odgovor. Isprike onda za prozivanju jer glava je u ludilu.
Hvala

Znam da je bivše vodstvo, al kaj i dizajn do kraja ugovora nemoj te me zajebavat?
Sve kaj ne valja je bivša uprava, a kaj valja novo vodstvo?
Samo nemojte bit MOŽEMO...
Mrzim bivšu upravu protiv koje smo se borili , ali novo vodstvo preuzmite odgovornost...

Jel za ovo isto bivša uprava kriva?

Pa nemojte ljudi više ubijati navijače Dinama u mozak. Pa kaj je ovo?

Ne bih se baš složio s tvojim mišljenjem, jer već se godinama najavljuje rekonstrukcija, a konkretni koraci nikad nisu poduzeti.

I sam vidiš koliko je cijeli ovaj proces potrajao. Razumijem da možda nemaš osobni interes za klubove koji djeluju tamo, ali situacija nije tako jednostavna.

Ako klub koristi gradski prostor, onda je logično da bi Grad trebao biti taj koji će jasno komunicirati planove i osigurati prijelazno razdoblje.

Kako su uopće mogli znati kad će ih se tražiti da napuste prostor, ako nisu dobili službenu informaciju?

Nego evo Vam 2 tjedna i aj bok.

NE MOŽEMO ili ne znamo...
Nešto slično kao u našem voljenom klubu.

Sve se nešto dešava, a ne zna se tko pije tko plaća.

Evo poslali su i klubovima koji koriste stadion /prostore da se planiraju radovi u drugoj polovici travnja i da se napusti stadion i uzmu stvari.

Isto dosta zanimljivo kaj se klubovima koji su tamo? Tko Vas jebe i živili... Nema alternativne ponude di da se presele i slično.

SUKOB FRAKCIJA
Sve veći kaos u Dinamu, zaratili dojučerašnji saveznici. Procurila i priča o žestokom sukobu na aerodromu!
Sve je realniji scenarij u kojem bi Skupština uskoro mogla odlučivati o mandatu Velimira Zajeca
Piše:Dražen Krušelj
Objavljeno: 07. travanj 2025. 19:25

Mobilizacijski učinak intervjua koji je Velimir Zajec početkom ožujka dao Jutarnjem listu trajao je, dakle, točno dvije utakmice. Predsjednik kluba branio je nakon derbija s Hajdukom (2-2) transfernu ostavštinu smijenjenog sportskog direktora Marka Marića, uzeo u zaštitu problematična pojačanja Sammyja Mmaeea i Wilfrieda Kangu, a onda još u prolazu pokudio, ali samo kako bi u sljedećem odlomku još više nahvalio predsjednika Uprave, Zvonimira Manenicu. Tako je Zajec generalno - uzdrmao Maksimir.

Činilo se da Zajecov hazardersko-pedagoški izlet nije lišen smisla kada je u sljedeća dva meča Dinamo pobjedama protiv Slavena Belupa i Lokomotive među navijačima oživio nadu u obranu titule, no već krajem ožujka priča je u Varaždinu (1-1) vraćena u stari rezignacijski mod, prije nego što su u Puli (0-3) "plavi" zaronili u duboku depresiju.

A tamo na dubinama Marijanske brazde više nisu uspaničeni samo Fabio Cannavaro i nogometaši, nego je započelo i komešanje na zapovjednom pultu, uslijed čega objavama na društvenim mrežama po novom ratuju i dojučerašnji saveznici, ljudi koji su godine truda uložili u demontažu Mamićeve diktature.

Čeka se kraj promašene sezone
U nedjeljnoj Facebook prepirci Juraj Čošić i Dragutin Nemec, dvojica prvoboraca iz udruge "Dinamo to smo mi", zakačili su se oko tumačenja članaka Statuta, ali ostavljajući zapravo dojam da su se utvrdili iza različitih barikada. Čošić je u svojoj objavi krivnju za razbuktalu krizu pripisao Zajecu, objašnjavajući usput priču odredbama Statuta, nakon čega mu je Nemec odgovorio kratkim začuđenim upitom - Jura, sve u redu? Nemecovu reakciju lajkali su zatim Dubravko Skender i Goran Kovačević (član IO-a), a oni budniji fejs stražari iskoristili su priliku kako bi priču zarobili screenshotom, i ona se do ujutro rasplamsala u požar. Više nema sumnje da se "Dinamovo proljeće" razvrstalo u (najmanje) dvije frakcije koje čekaju kraj ove rezultatski promašene sezone, kako bi se ispočetka prebrojale.

Zastavu prve frakcije drži Velimir Zajec, predsjednik kluba koji je najbliže saveznike pronašao u dopredsjedniku Dubravku Skenderu i vlastitu biografu Sanjinu Španoviću, koji je u klub službeno zakoračio s titulom predstojnika predsjednikova ureda, da bi u međuvremenu napredovao na položaj direktora klupskih komunikacija. Druga je zastava u rukama Zvonimira Manenice, predsjednika Uprave bez objektivne težine u nogometnom univerzumu i bez fan kluba u prvom ešalonu "proljećara", ali s rastućim ugledom među nekim važnijim dinamovcima koji bi sutra mogli biti utjecajni u Skupštini.

Ta skupina, u koju očito ulazi i Čošić (sada s pozicije člana klupske zaklade "Nema predaje"), Manenici kao veliki plus pripisuje osobni integritet i tu činjenicu da se dosad pokazao kao autentičan borac za savjesno i održivo financijsko poslovanje kluba.

Kako doznajemo, sve donedavno iz različitih se diskusija na sjednicama Izvršnog odbora mogao steći dojam da se skupina oko Ivana Naukovića (Zrinko Hržić, Krešimir Mlinarić) izdvaja u zaseban, treći entitet, ali kako se u međuvremenu sukob rasplamsao, tako se i ta skupina približila Zajecu.

Kada bi bilo samo do Izvršnog odbora, Zajec bi (kao predsjednik kluba i IO-a) nesumnjivo glatko zadržao većinu glasova, ali nezadovoljstvo oko kluba sve se jasnije prelijeva izvan granica maksimirske vlade. Otkliže li ova SHNL kampanja u potpuno rezultatsko rasulo, Izvršni odbor neće više biti odgovarajuće mjesto za rasprave o Dinamovoj budućnosti, i lako je vizualizirati scenarij u kojem bi se Zajecov mandat u lipnju vratio na novu verifikaciju Skupštini.

Komunikacije više nema
Na toj instanci ispočetka bi se utvrđivalo što je čija krivnja i tko je gdje "zglajzao" dok je Dinamo klizio prema reprizi famozne "lige za bedaka" iz sezone 2004./05., premda u stvarnosti u ovoj ludnici nema nevinih.

Jer, za početak, Zajec je start sezone iskoristio za jačanje pakta s Markom Marićem i nametanje svoje volje u provođenju sportske politike. Iako je ta sportska politika uključivala poplavu sumnjivih pojačanja, Zvonimir Manenica je ispred Uprave spremno potpisivao želje sportskog direktora ovjerene autoritetom klupske legende iz predsjedničke fotelje. Zašto je Manenica to činio? Zato što je u ovaj malo drukčiji poslovni svijet sletio kao nedužni Ivica Kičmanović iz neke potpuno druge stvarnosti: do stupanja na dužnost u Maksimiru mogao je prepoznati razlike između atmosferskih i kondenzacijskih bojlera, a sada je odjednom trebao uočavati nijanse između osrednjih i skupih francuskih stopera ili bočnih igrača za koje nikad nije čuo.

Do kraja kalendarske 2024. pratio je instrukcije Marića i Zajeca, pa tako i onu da Nenada Bjelicu zamijeni Fabijem Cannavarom, ali mjesec dana kasnije okrenuo je ploču i odlučio preuzeti vlast u svoje ruke. Već na povratku s turskih priprema raširila se priča da je više očevidaca na aerodromu svjedočilo žučnom fajtu Zajeca i Manenice. Iskrene i otvorene komunikacije među njima nakon toga više nije bilo.

Što sve skupa znači u kontekstu drame koja se u Maksimiru ne stišava, u prijevodu: tko će izabrati novog ili zadržati postojećeg trenera? Još donedavno obaviješteni bi vam odgovorili da će to učiniti Zajec i Manenica u tandemu, uz pomoć neformalnog odbora za sport unutar IO-a (navodno ga čine Frano Šušnjara, Marijan Pojatina, Goran Kovačević), ali nakon Pule drama se dodatno zakomplicirala. Izlaz iz krize svakako bi trebao nacrtati Zajec, ali više uopće nije izvjesno da će taj izlaz Manenica podržati potpisom...


Dvije sukobljene frakcije u Dinamu
Struja Velimira Zajeca

Dubravko Skender (dopredsjednik)

Krešimir Mlinarić (član IO-a)

Goran Kovačević (član IO-a)

Sanjin Španović (direktor komunikacija)


Struja Zvonimira Manenice

Juraj Čošić (zaklada "Nema predaje")

Darko Podnar (član Uprave)

+ dio članova Skupštine

https://www.jutarnji.hr/sport/nogomet/u-dinamu-vec-kuju-planove-za-zivot-nakon-cannavara-u-igri-su-dva-kandidata-oba-spanjolca-15570712


U Dinamu već kuju planove za život nakon Cannavara: U igri su dva kandidata, oba Španjolca!

Dok ovo čitate, Fabio Cannavaro je bivši, ili će postati bivši. Treće solucije, doista se nadamo - nema. Zašto je tome tako, jasno je pokazala partija u Puli, kao šlag na zrakoprazne rečenice pune šećera, bez adekvatnih argumenata na travnjaku. Ako stavimo na stranu samu igru, te izjave pune kalorija, ali bez nutritivne vrijednosti, u Puli je i govor tijela igrača bio dovoljan: Petković praktički nije zavezao kopačke kod ulaska u igru, Ristovski se pokupio sa zagrijavanja, a kod trećeg gola reakcija je - samo da je gotovo.

Nema dileme, za ovu sezonu nisu ekskluzivno krivi treneri, Marić, Uprava; krivi su i igrači, ali te igrače netko treba postaviti u red. Najskuplje i najbolje u Hrvatskoj. Cannavaro nije taj. Međutim, dok baš svi u klubu moraju sjesti i "dumati" kako naći rješenje za kraj ove krize, ne danas, već - sutra!, kako kreirati novi budžet, roster..., jer to su demokratski dobili u "amanet" kao onaj toliko željeni dio razlaza s Mamićevom okupacijom, toliko moraju sada još jednom razmisliti i o sada ne jednoj, već dvije ključne odluke koje slijede: ako je ideja da se sportski direktor proglasi do sredine tjedna, koga on zagovara na trenerskom mjestu? Cannavaro je potrošen, nema sumnje, no treba li i on odlučivati - a treba! - pored društva kojeg smo naveli i koji iza kulisa sudjeluje u kreaciji sportske politike, poput Kovačevića, Šušnjare, Pojatine... uz Upravu.

Celje je još u Europi
Jer, to dokazuje i ovaj eksperiment sa Zlatnom, koja se pokazala Blatnom loptom. Tko je taj? Realno, i za to sada treba uzeti vremena - smijeniti Cannavara, ako sam ne ode uz otpremninu tešku nekih 600-700 tisuća eura, ostaviti Sandra Perkovića do kraja sezone jer treće mjesto valjda ne može izgubiti, a onda napokon zaorati te sa sportskim direktorom pronaći pravo rješenje. Pritom, pak, sportski direktori mahom sa sobom dovode svoje rješenje...


Ipak, dok se čeka čovjek koji bi Dinamo trebao izbaviti iz ove doista grozne situacije - koju je već doduše i preživio! - iz nekoliko klupskih frakcija doznajemo da se već priča o dva (glavna) kandidata: prvi je ovaj koji je Dinamu okončao sezonu, dakle Istrin trener Gonzalo Garcia, Španjolac koji doista pokazuje svoju vrijednost, i prema našim informacijama unutar kluba ima priličan broj zagovornika, dok je drugi trener Celja, njegov sunarodnjak Albert Riera (42), koji je Slovence odveo do četvrtfinala Konferencijske lige, nakon što je dramatično zamijenio Damira Krznara, koji je Celje odveo do naslova prvaka.

Njegov CV bilježi start u Galatasarayu kao pomoćnika, potom epizodu kao glavni trener u ljubljanskoj Olimpiji, zatim Celje, odlazak u Bordeaux, nakon čijeg se raspada vratio u susjedstvo. Ta dva imena kristalizirala su se u subotu navečer, no sigurno neće ostati jedina.

Pitanje glasi hoće li se s nekim od njih usuglasiti novi sportski direktor i, još važnije, kakav će kurs zauzeti vrhuška kluba. Nije, naime, tragedija izgubiti sezonu, tragedija bi bila da se iz toga ne izvuku pouke. I da se ponove greške.

Kaj vrijeme više ide na žalost istopili su se krediti. Po meni je ovo sve sramota i to jedna od većih u povijest... kakav Bayern i 9-1.

Nema ekipe u hnl koja se nije narugala ove godine Dinamu i koja nije postavila neki rekord.

Da ja kao Dinamovac imam susramlje radi picaka koji imaju plaću kakvu neću za desete godina zaraditi, a imam VSS i zanimanje koje je jako dobro plaćeno.

Borili smo se za promjene, ali za ovo sigurno ne. Ono kad znaš da te netko vara, a ti zmris i kažeš dobro je ne vara bit će bolje
Na žalost nece biti bolje jer da oce već bi nekaj napravili, a napravili ste kurac.

Ako mi netko kaže da sam mamicevac j... ga u usta i njega i tog četnika.

Možete me banirat, ali uprava odlazi.

Ide pitanje koga ćemo? Pa valjda ima ljudi koji vole Dinamo, a znaju neki kurac.
Ako nema ugasi klub.

I za kraj rasprodajte sve, ostavite mlade i ovih par igraca kaj valjaju...

Zakaj nije dobro?
Dinamova vojska dolazi...

A ne ne nije 15.000,00 € već 51.000,00 €.


Procijenjena vrijednost nabave za projektni natječaj i kasniji pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave sastoji se od:

Nagradnog fonda u iznosu od 51.000,00 € neto.

Naknade članovima Ocjenjivačkog suda koji su predstavnici Provoditelja u iznosu od 3.250,00 € neto (iznosi se odnose na neto iznose autorskih umjetničkih honorara u slučaju isplate temeljem ugovora o autorskom djelu ili neto iznose računa, ako je dobitnik pravna ili fizička osoba koja izdaje račun).

Naknade putnih troškova i smještaja za člana Ocjenjivačkog suda iz inozemstva u iznosu do 500,00 € neto.

Izrade projektne dokumentacije (izvedbeno rješenje dizajna i priručnik osnovnih grafičkih standarda) u procijenjenom iznosu do 35.000,00 € neto, za što će Raspisivač sklopiti ugovor nakon provedenog pregovaračkog postupka javne nabave bez prethodne objave, sukladno članku 133. stavak 1. ZJN, s Natjecateljem – autorom prvonagrađenog rada koji zadovolji uvjete sukladno ZJN pod uvjetom da ima dokaze sposobnosti propisane ZJN (članak 251. i 252. ZJN), te se u tom smislu smatra ponuditeljem.


Natječaj se provodi na hrvatskom i engleskom jeziku, te latiničnom pismu.