Firme koje ce raditi preko njihove platforme plaćati ce u nekom postotku sponzorstvo Hajduku, — crophantom

Znači sitna slova ili ​"I have read and agree to all the terms." i onda odjednom vide da mjesečno plaćaju neki postotak nekom klubu? :lol:

Što mjenjačnica kriptovaluta ima poslovati sa velikim kompanijama? — The Undertaker

Ima smisla stable coin recimo. Nama su partneri iz Egipta plaćali u toj valuti pošto njihova valuta redovito divlja prema dolaru i imaju određenu količinu dolara koju mogu "izvesti" iz države

"Hajduk će kroz ovaj ugovor dobiti značajno više od zajamčenih dva milijuna eura godišnje zahvaljujući dogovorenim postocima od poslovanja koje će WhiteBit ostvarivati s velikim europskim kompanijama. Ne mogu govoriti o konkretnim postocima, ali mogu reći da bi Hajduk od toga mogao vrlo ozbiljno profitirati. "

Znači klub bi trebao ovisiti o rezultatima poslovanja sponzora na koje nemaju apsolutno nikakav utjecaj

Avangarda

Premiership je zabranio kladionice kao sponzore na dresu od nadolazeće sezone nadalje.

Poseban naglasak je stavljen i na rigoroznu kontrolu kripto shema kompanija kao sponzore.

Pirić: "Uložiti ćemo koliko god bude trebalo do dva milijuna godišnje da se stvori moćan Hajduk"

Hrvatska druga na svijetu po proizvodnji vrhunskih nogometaša - u čemu je tajna?

Dinamo je rasadnik uspjeha i tvornica igrača svjetske klase.

Broj koji sve objašnjava jest 4,81. Toliko je slavnih nogometaša na milijun stanovnika, prema podacima projekta Pantheon Sveučilišta MIT, proizvela Hrvatska u posljednjih 165 godina. Više od Nizozemske i Argentine, više od Španjolske, Italije, Belgije i Brazila zajedno. Jedino je Urugvaj bolji od tog rezultata, s 11,3, ali to je posebna priča.

Uoči Svjetskog prvenstva 2026., istraživanje argentinskog ekonomista Daniela Schteinigarta objavljeno u biltenu The Atlas podsjeća na nešto što se previše uzima zdravo za gotovo – uspjeh Hrvatske u nogometu, njegovu veličinu i uzroke.

Projekt Pantheon na MIT Media Labu mjeri globalnu prepoznatljivost javnih osoba prema broju jezičnih inačica njihovih članaka na Wikipediji i učestalosti posjeta. Od tisuću najslavnijih nogometaša u povijesti, rođenih između 1850. i 2015. godine, Hrvatska ih ima 4,81 na milijun stanovnika. Urugvaj prednjači s 11,3, ali Hrvatska drži drugo mjesto, ispred Nizozemske (4,58) i Argentine (3,82)

Iza tog apstraktnog broja stoji konkretan popis: Luka Modrić, Zvonimir Boban, Davor Šuker, Ivan Rakitić, Mario Mandžukić, Mateo Kovačić, Robert Prosinečki... Svaki od njih ostavio je trag koji nadilazi granice najpopularnijeg svjetskog sporta – u medijima, u kulturnom sjećanju, u razgovorima koji su se vodili na desecima jezika.

Francuska, zemlja sa 68 milijuna stanovnika i dva naslova svjetskog prvaka, ostvarila je omjer od 1,12. Njemačka, s četiri trofeja, 1,22. Brazil, koji je u općoj svijesti sinonim za nogomet, tek 1,44.

Dinamo Zagreb i izvozna mašinerija

Kad se govori o hrvatskom nogometnom sustavu, uvijek se, prije ili kasnije, dođe do istog mjesta – Maksimira. Dinamo Zagreb je, prema globalnim standardima, jedna od najučinkovitijih akademija na svijetu. Studija koja je analizirala igrače koji su proveli najmanje tri sezone u omladinskim pogonima između 15. i 21. godine pokazala je da je Dinamo, gledano po minutama odigranim u pet najvećih europskih liga, na šestom mjestu na svijetu, odmah iza Ajaxa, River Platea, Sportinga iz Lisabona, Boca Juniorsa i 1860 Münchena.

Iz Dinamova omladinskog pogona izašli su Modrić (Real Madrid), Mateo Kovačić (Manchester City), Joško Gvardiol (Manchester City), Dani Olmo (Barcelona) i deseci igrača koji su formirali okosnicu reprezentacije u posljednjih 30 godina.

Na Mundijalu 1998., kada je Hrvatska debitirala kao samostalna država i odmah osvojila brončanu medalju, sedam od 23 igrača u Ćirinu kadru bili su Dinamovi proizvodi. Na Mundijalu 2018., kada je Hrvatska stigla do finala i izgubila od Francuske, taj je broj porastao na deset – od svih klubova na planetu, Dinamo je dao najviše vlastitih igrača koji su nastupili u finalnoj utakmici Svjetskog prvenstva.

Izvozna sila koja ne ovisi o trofejima
CIES Football Observatory, neovisna istraživačka institucija za nogometnu analitiku, rangirala je Hrvatsku kao prvu zemlju na svijetu po izvozu nogometaša per capita. Između 2020. i 2025. godine, 855 hrvatskih igrača nastupalo je u inozemnim ligama, u 63 slučaja u Italiji, ali i diljem Azije, Amerike i ostatka Europe. Kvantiteta stvara kvalitetu.

Hrvatska je osma u apsolutnim brojkama. Kada se stavi u omjer s populacijom od četiri milijuna, nema joj ravne. Ta logika nije ista kao logika Brazila ili Engleske. Brazil izvozi jer ima 215 milijuna ljudi i ne može apsorbirati sav talent koji proizvede. Hrvatska izvozi jer je cijeli sustav, od najranije dobi, strukturiran oko toga da se igrač što prije plasira na tržište koje ga može platiti više nego što to može domaća liga.

Jugoslavenski korijen koji se ne smije zaboraviti

Svaka analiza hrvatskog nogometa koja ne uzme u obzir jugoslavensko razdoblje nepotpuna je. Bivša Jugoslavija bila je, paradoksalno, iznimno kompetitivna sportska država. Igrači iz Hrvatske natjecali su se desetljećima u jugoslavenskoj prvoj ligi u ozbiljnoj konkurenciji klubova koja je bila na razini europskih naslova. Igrači koji su iz nje izlazili bili su, prema svim dostupnim mjerilima, spremniji za europsku razinu od igrača koji dolaze iz manjih i manje kompetitivnih domaćih liga.

Reprezentacija Jugoslavije bila je, za cijelo vrijeme svog postojanja od 1920. do 1992. godine, redoviti sudionik svjetskih prvenstava i europskih natjecanja. Treće mjesto na Mundijalu 1930. u Urugvaju, četvrto na SP-u 1962. u Čileu, finale Europskog prvenstva 1960. i 1968. godine – sve to u izravnoj konkurenciji s tada dominantnim zapadnoeuropskim i južnoameričkim selekcijama.

Taj sustav nije nestao raspadom države, nego se transformirao. Ono što je nestalo bila je veličina domaćeg tržišta – umjesto jedne jake lige s 18 klubova iz šest republika, ostale su male, siromašne domaće lige koje su talente morale što brže prodavati. Ironično, ta je potreba postala prednost. Dinamo Zagreb nije mogao dugo zadržati Modrića ili Kovačića jer financijski nije bio u toj poziciji, a ujedno više nije bilo ograničenja iz bivšeg sustava u kojem je igrač morao navršiti 28 godina za međunarodni transfer. Dinamo je prodavao i tim prodajama financirao sljedeću generaciju.

Amerika kao ispit otpornosti

Za Hrvatsku je Mundijal 2026. test tranzicije. Zlatna generacija – Modrić, Rakitić, Mandžukić, Lovren, Perišić – već je otišla, ostali su samo podsjetnici na dane najveće slave. Modrić ima 40 godina i igra za AC Milan. Perišić je i dalje u kadru. No iza njih dolaze Gvardiol, Sučić, Stanišić..., igrači koji su formirani u Dinamovoj akademiji ili u europskim klubovima i koji su prošli isti sustav koji je formirao njihove prethodnike.

Hrvatska je u skupini L s Engleskom, Panamom i Ganom. Na papiru prolazna skupina, ali prvo kolo je pokazalo da je teren uvijek druga priča.

Akcija prekida iz limača

realno, visimo k'o luster

Čini mi se kako je Kane pokazivao na Livija i ovaj pod pritiskom išao gledati

Entrio je postao novi ticketing partner Hajduka

"Kada sam prije nekoliko godina došao na sastanak u Barcelonu, klub je iza sebe imao pet loših sezona. Tada sam predsjedniku Joanu Laporti rekao: "Upravo ste potpisali ugovor s dobrom srećom."

Ovo zvuči kao one vidovnjačke TV prevare

Klopp je doveo Salaha iz Rome, kad i nije bilo naznaka da će postati ovakav igrač. On u Liverpool dovodi igrače za koje osjeti da će baš tamo imati svoje najbolje nogometne dane.
Tim smjerom očito ide i Graf. I to uopće ne mora za Hajduk biti nužno loše. — ElDorado

Ovo ne bi napisao ni neki vanzemaljac koji je pao na zemlju i prvi put u životu čuo za nogomet

Od sredine veljače 2026. NK Osijek predvodi nova predsjednica Alexandra Vegh, a sve se glasnije piše o jednom jedinom zadatku koji ju je doveo u Slavoniju: pripremi kluba za prodaju. Također, uključivanje Davora Šukera, čovjeka s opsežnim kontaktima u nogometnom svijetu diljem Europe i SAD-a, samo potvrđuje ozbiljnost procesa.

No je li sada uistinu pravo vrijeme za prodaju najvećeg kluba na istoku Hrvatske? Koja je valuacija NK Osijeka?

Pad prihoda i sportskih rezultata
NK Osijek je između 2021. i 2025. prošao kroz dramatičan financijski ciklus. Poslovni prihodi kluba dostigli su vrhunac 2023. godine s 40,2 milijuna eura. No već 2024. prihodi su pali na 23,0 milijuna eura, a 2025. na svega 18,6 milijuna eura - pad od gotovo 54 posto u dvije godine.



Detaljniji pogled na strukturu prihoda u posljednjih pet godina jasno pokazuje koliko je financijska situacija postala zahtjevna. Zadnjih godina se uočavaju znatno slabiji prihodi od prodaje ulaznica, sponzorstava i oglašavanja, prava emitiranja te ostalih komercijalnih aktivnosti.

U usporedbi s 2024. godinom, jedini rast prihoda u 2025. odnosio se na stavku UEFA-ine solidarne uplate (uplate klubovima koji ne sudjeluju u glavnim europskim natjecanjima). Takvo kretanje prihoda jasno odražava rezultatsku krizu i slabljenje interesa navijača, što se izravno prelilo na gotovo prepolovljene prihode kluba.

Koliki je rezultatski pad najbolje pokazuje činjenica da je Osijek u sezoni 2022./23. završio na trećem mjestu HNL-a i izborio kvalifikacije za Konferencijsku ligu, dok je ove sezone trenutno na devetom mjestu te se u jednom dijelu prvenstva nalazio vrlo blizu borbe za ostanak u ligi.

Zabrinjavajuća slika dolazi i kada pogledamo rashode. Poslovni rashodi kluba u 2025. iznose 18,1 milijuna eura, gotovo identično poslovnim prihodima od 18,6 milijuna eura. Najveća stavka rashoda su plaće igrača: 5,2 milijuna eura, što zajedno s plaćama stručnog stožera i ostatka zaposlenika čini ukupno oko 10,9 milijuna eura troškova primanja, ili 57 posto ukupnih rashoda. Plaće treba pokriti prihodima koji se sve više stanjuju. Uz to, klub nosi 11,5 milijuna eura dugoročnih bankovnih zajmova koji dospijevaju tek nakon pet godina koji zasad ne pritišću likvidnost, ali su trajan teret u bilanci.

Posebno zabrinjava i stavka sudskih sporova: rezervacije za aktivne tužbe iznose 10,7 milijuna eura, a dominira spor s tvrtkom Eurokamen u vrijednosti od 9,6 milijuna eura, vezan uz izvođenje radova na Opus Areni.

Mészáros, Magyar i politička situacija koja mijenja sve
Vlasnička priča NK Osijeka neodjeljiva je od politike. Lőrinc Mészáros, ušao je u klub 2016. godine. Orbánov poraz na izborima ove godine u travnju značajno je promijenio političku i poslovnu klimu u Mađarskoj. Novi premijer Péter Magyar posljednjih mjeseci je sve otvorenije kritizirao ljude bliske bivšoj vlasti, uključujući i najmoćnije poduzetnike povezane s Fideszom.

To se već odrazilo i na burzovne kompanije povezane s bivšom vlasti: dionice Opus Globala pale su 42 posto od početka godine, dok je 4iG izgubio čak 56 posto vrijednosti.

Pritisak na poslovno carstvo Lőrinca Mészárosa dodatno je pojačao nesigurnost među Orbánovim oligarsima, zbog čega je dio njih ubrzao povlačenje kapitala iz zemlje i redefiniranje investicija u regiji. U takvom okruženju NK Osijek se više ne doživljava kao strateški projekt i dugoročna investicija nego kao teret bez stvarnog političkog i poslovnog značaja.

Koliko vrijedi NK Osijek?
Kako bismo dobili približnu vrijednost, metodologija vrednovanja nogometnih klubova oslanja se na dvije često korištene multiple: EV/sales i EV/vrijednost igrača. Za usporednu grupu koristit ćemo šest listanih europskih klubova: Manchester United, Juventus, Borussia Dortmund, Fenerbahče, Ajax i Bragu; čiji prosjek iznosi 2,5x EV/sales i 2,0x EV/vrijednost igrača.



Primjenom pondera 50/50 na EV/Sales multiplu (temeljenu na prihodima NK Osijeka od 18,6 milijuna eura) i tržišnu vrijednost momčadi Osijeka od 19,7 milijuna eura prema Transfermarktu, operativna vrijednost NK Osijeka procjenjuje se na oko 39 milijuna eura.



Ipak, medijski napisi koji su se pojavili zadnjih dana o potencijalnoj prodaji kluba za iznos od gotovo 20 milijuna eura sugeriraju značajan diskont u odnosu na teorijsku valuaciju, što nam govori koliko sportski i poslovni pad zadnjih godina te promjena vlade u Mađarskoj igraju ulogu u određivanju cijene.

Po kojoj cijeni će se prodati?
Uz trend pada prihoda i slabije sportske rezultate, Mészáros ima razloga za žurnu reakciju s obzirom na to da trenutna politička klima u Mađarskoj više nije jednako naklonjena njegovim inozemnim poslovnim angažmanima.

Potencijalni kupac to dobro zna i može pregovarati agresivno.

Pitanje više nije hoće li se Osijek prodati, nego tko će ga kupiti i po kojoj cijeni.

Kako se stvari prezentiraju javnosti?

"klub je ostvario neto dobit od 6,5 milijuna eura"

Kada od prikazane neto dobiti od 6,5 milijuna eura oduzmeš jednokratni, neoperativni otpis duga od 5,3 milijuna, dolazimo do stvarne operativne dobiti od svega 1,2 milijuna eura.

Članarine od 120.000 članova su „predvidljivi novčani tok koji stabilizira poslovanje... i koji se ne može replicirati ni kupiti.”

Podređeni kredit u bilanci je i dalje obveza, a ne čisti, nepovratni kapital. To znači da klub dugoročno gomila dug prema Udruzi koja taj novac koristi za otkup dionica i tako u krug.
Iznos od 1,4 milijuna eura od članarina (za 2026. godinu) u proračunu od preko 32 milijuna eura poslovnih prihoda čini tek 4,3% ukupnih prihoda pa ne znam kako je to temelj za rast/uspjeh/što već.

Klub ima negativan radni kapital od 10 milijuna eura, ali pregovara o kreditima kako bi smanjio ovisnost o prodaji igrača.

Ako imaš kratkoročne obveze od 27,8 milijuna eura koje dospijevaju u tekućoj godini, a tekuća imovina ti je 17,7 milijuna, ti si brale u stanju teške nelikvidnosti.
Uzimanje novih kredita za krpanje negativnog radnog kapitala je spirala smrti.
Ti uzimaš novi dug s kamatom kako bi platio tekuće plaće, čime trajno povećavaš fiksne troškove za iduću godinu, dok ti bazični proizvod (izostanak Europe i naslova) ne generira novi kapital.

I sad dolazimo do toga da bi onih precijenjenih 20 milja eura koje bi krtipto mafija trebala donijeti bila samo kap u moru koliko njima treba svježeg kapitala.