Da da. Ko nebi. Al prije je to realnije za Rijeku. Al ipak su to Kvarnerska gospoda, ja njih nebi zadirkivo. :smile:

ALARM JE UPALJEN

Klubovi su 2019. završili s minusom od 52 milijuna kuna, a 2020. već je sada najteža u povijesti nogometa

Klubovi Prve HNL u 2019. poslovali su s gubitkom od 52 milijuna kuna. Vijest koju će svaki poznavatelj nogometnih prilika primiti s iznimno velikom zabrinutošću, čak i dramom. Toliki minus u godini u kojoj je ‘dragi Bog još uvijek hodao po HNL terenima’. Što tek možemo očekivati u ovoj koja je već sada ušla u povijest kao najteža od kad nogomet postoji? I koja će prema svim prognozama veliki dio klubova poslati u bankrot, stečaj ili ih barem baciti na koljena...


U prošloj je godini 10 prvoligaških klubova ukupno uprihodilo oko 870 milijuna kuna, a potrošilo oko 922 milijuna. Ili duplo manje nego što troše najskromniji klubovi Premiershipa, da ne bi netko živio u zabludi kako nam se klubovi ponašaju kao ‘bahati milijarderi’.

Realan scenarij

Međutim, ljudi koji vode te klubove već su sada sigurno svjesni da će se te brojke doslovno morati prepoloviti. I to već ove godine. U suprotnom neki od njih 2021. neće ni dočekati kao članovi Prve HNL. Nije to nikakva prijetnja ili prognoza zasnovana u najcrnjem scenariju. Nažalost, to je realnost koja se već sada može poprilično realno argumentirati.

Daleko najveći dio novca od tih 870 milijuna došao je iz inozemstva. Manji dio od europskih utakmica, a veći od transfera igrača. Što će nam klubovi napraviti u europskim natjecanjima - valjda će u nekom trenutku početi igrati - tek ćemo vidjeti, iako realno samo Dinamo ima argumente zbog kojih može računati da će i ove sezone igrati neku od europskih liga, što je preduvjet za ozbiljniju zaradu. Ostali već godinama ne mogu proći kvalifikacije. Ostaju nam transferi.

Strašni gubici

U Francuskoj klubovi još zbrajaju stotine milijuna eura gubitaka zbog toga što je prvenstvo prekinuto. Tamo će Hajduk teško prodati novog Bradarića ili Tomu Bašića. Čak ako se španjolska, talijanska i engleska liga nastave, jasno je da će i njihovi gubici biti veliki, jer ne postoje prihodi od ulaznica, dobrim dijelom i od sponzora koji su također u drami zbog pandemije. Bundesliga se nastavlja već sljedeći vikend, a najviše zbog toga da bi se sedam, osam klubova spasilo od sigurnog bankrota. Možemo li se nadati da će Nijemci na ljeto kupiti novog Sosu, Brekala, ili Eleza? Teško...

Prva HNL kao posljednja liga koja je u Hrvatskoj uspjela sačuvati dostojanstvo i dobru razinu kvalitete hitno treba podršku, ruku spasa. Ili je čeka sudbina košarkaške i rukometne lige. Što je scenarij koji užasava svakoga tko zna što je nogomet i kolika je njegova vrijednost. A onda i važnost za hrvatsko društvo. Naravno da ni rukomet ni košarka nisu zaslužili takvu sudbinu, ali ako već imamo njihove primjere, onda smo valjda svjesni da se to nogometu ne smije dogoditi.

Kako pomoći klubovima da prežive? Najprije treba pronaći formulu s kojom će prepoloviti aktualne budžete, jer ovi su neodrživi. Samo nije to lako napraviti preko noći. U poslovnom svijetu uspjeh je kad ti troškovi ne idu gore, a prepoloviti ih nitko ne može u nekom kraćem roku. HNS za početak treba napraviti sve da se ta priča o bitno pojačanim TV pravima proba realizirati ako je ikako moguće već za sljedeću sezonu. I javni sektor trebao bi dati svoj obol. Ne da financira profesionalce, nego da financira infrastrukturu i nogometne škole u klubovima.

Rijeka u svaku sezonu ulazi s minusom od 10 milijuna kuna, jer toliko je stoje režije na Rujevici. Pa je novih pet milijuna kuna stoji omladinski pogon. To je neodrživo za bilo koji klub. I eto odgovora kako je Rijeka ušla u minus od 30 milijuna kuna u prošloj godini.

Gorica je prošlu godinu završila s plusom od 1,33 milijuna kuna. U ovoj je realno već izgubila više od tog iznosa, jer joj Grad po novome uplaćuje trećinu dogovorenih sredstava za ovu godinu. Dogovor je bio 3 milijuna, pitanje je hoće li na koncu doći i do 1,5 milijuna. A Kristijana Lovrića će teško unovčiti na devastiranom tržištu.

Dinamo će preživjeti, jer i ako prepolovi ugovore igrača oni će i dalje bogato zarađivati, a i Modri imaju cijelu plejadu mladih, talentiranih i jeftinih igrača koji samo čekaju šansu. Preživjet će i Osijek s mađarskim kapitalom iza sebe. Preživjet će i Hajduk s vojskom vjernih navijača, ali neće mu biti lako. Transferi su jako važna stavka u poljudskom proračunu, baš kao i ulaznice, a tko zna kada će se navijači moći vratiti na tribine.


Hitne mjere

Ne bojimo se ni za Istru 1961, jer Španjolci su tamo dakako ukalkulirali minuse u prvih nekoliko godina.

Međutim, kako će Rijeka preživjeti? Mišković je ‘pokrio’ minus od 30 milijuna, kako će pokriti novi koji je već izvjestan u ovoj godini? Do kada će biti spreman posuđivati svoj novac? Kako će preživjeti Inter, Varaždin, Lokomotiva, Gorica ili Šibenik koji je već u ligi? Što kada im Dinamo kaže da više nema novca za Karačića, Kastratija, Andrića ili Atiemwena?

Klubovi trebaju hitne mjere i projekcije za ovu godinu. U nesretnoj Udruzi koje još nema, u HNS-u ili gdje već, ali moraju sjesti s nekim i složiti strategiju. HNS je mora složiti, jer ako se klubovi uruše, zaboravite Vatrene na velikim natjecanjima za pet ili deset godina.

Želimo li takav rasplet?

Kako misliš? Knjiga priča o stvarima koji nisu pod tvojom kontrolom... Al priča i o ponašanju da si povećaš šanse za sreću.

How to get lucky:13 techniques for discovering and taking advantage of life's good brakes, Max Gunther.
Čitam u pdf obliku. Našao na internetu. 40 godina stara knjiga al dobra je.

Marko Đira jučer je napunio 21 godinu. Zaželjeli smo mu sretan rođendan, makar je jasno da ovaj neće moći proslaviti kao neke ranijih godina.

- Hvala vam na čestitkama. U pravu ste, možda proslava neće biti kao što je bila prije, ali nema veze. Takva su vremena da moramo biti odgovorni prema sebi i drugima pa će takva biti i proslava.

Koja vam je najveća rođendanska želja?

- Ona je već ispunjena jer sam tijekom ove nametnute pauze zbog epidemije poželio da do rođendana počnemo trenirati u Maksimiru. Eto, ispunilo se… Sada bih htio da što prije krenu utakmice. Naravno, uz zdravlje koje je preduvjet svega.

Jeste li se jako zaželjeli nogometa?

- Kako ne bih kada sam s loptom otkako sam prohodao. Ne pamtim tako dugu pauzu bez zajedničkih treninga i bez lopte. Prošli ponedjeljak, kada sam došao u Maksimir, rekao sam sebi “to je to”. Najgore je prošlo.

Nisam naviknuo

Gdje ste provodili vrijeme karantene, jeste li bili u svom Skradinu, jeste li trenirali?

- Bio sam u Skradinu kod obitelji, malo smo se družili i skupa prolazili kroz karantenu. Trenirao sam individualno prema programu koji sam dobio u klubu. Redovito sam bio u kontaktu sa suigračima i tako mi je vrijeme brže prolazilo. Uvodni dani bili su najteži, kasnije se čovjek navikne.

Što vam je najteže padalo za vrijeme karantene?

- Ta odvojenost od suigrača i lopte. Jednostavno nisam na to naviknuo te mi je bilo teško prilagoditi se. Sa svima smo u kontaktu, ali samo virtualno… Ono što mi je olakšavalo bila je obitelj kojom sam bio okružen. Dugo vremena nismo bili toliko skupa pa se može reći kako je svako zlo za neko dobro.

Kako vam izgledaju ovi treninzi po skupinama? Može li se tu nešto ozbiljnije napraviti?

- Za početak je dobro. Svatko od nas je ispunjavao program i nismo došli zapušteni, ali treba neko vrijeme da se uđe u ritam treninga. Sada smo u skupinama od četiri, pet igrača i vjerujem da već od sljedećeg tjedna proširujemo priču, pa možemo nešto konkretno raditi.

Najbolja opcija

U kakvoj ste tjelesnoj spremni, jeste li dobili koji kilogram?

- Dobar sam. Već duže vrijeme pazim na prehranu i nemam problem s time. I doma u Skradinu je riba bila često na meniju pa nisam imao problema s time. Ako je i bilo nečega previše, brzo će se to istopiti u ritmu kojim smo krenuli ovih dana.

Jučer je donesena odluka u smjeru nastavka natjecanja na otvorenom, možda već potkraj svibnja...

- Nastavak sezone je najbolja opcija. Sada smo ionako iskoristili odmor koji smo trebali imati nakon sezone i možemo odmah nastaviti s novom. Uvijek je dobro rasplete natjecanja rješavati na terenu. Na taj način izbjegavaju se potencijalni repovi i nedoumice.

Jesu li nogometaši u opasnosti od ozljeda nakon tako duge stanke?

- Sigurno da jesu nakon stanke, ali naši treneri su previše iskusni da ne bi znali dozirati treninge i izbjegli neka opterećenja s kojima bi ušli u rizik ozljeda.

Novi izazovi

Prošle sezone igrali ste devet utakmica u HNL-u, nastupili u čak tri u Ligi prvaka, trener Bjelica nudio vam je prilike, je li vam žao što je otišao?

- Imali smo dobru suradnju i naravno da mi je žao što je otišao, ali to je odluka kluba koju ne želim komentirati. Hvala mu na prilici koju mi je dao i želim u sreću u karijeri, a na nama je da se okrenemo novim izazovima i pozitivnoj energiji koja dolazi s Igorom Jovićevićem.

S Igorom Jovićevićem ste surađivali u mladoj momčadi, kako ga doživljavate kao trenera, očekujete li i kod njega pravu priliku?

- Znam da je studiozan, pozitivan i sto posto u nogometu. Tu energiju prenosi na momčad i daje ti poticaj da rušiš neke granice. Prilika će sigurno doći, kako meni tako i drugima. Samo je treba iskoristiti i nametnuti se što neće biti lako obzirom na koncentraciju kvalitete. Međutim, volim izazove i veselim se tome.

Sad već ulazite u ozbiljne nogometne godine, mislite li da je ova nova sezona koja slijedi možda presudna za vašu karijeru?

- Nema pravila. Neko ranije iskoči, neko malo kasnije. Meni je bitno da budem spreman u svakom trenutku te da iskoristim priliku kada je dobijem. Ništa ne dolazi preko noći i sve je plod truda i odricanja. Spreman sam za njih.

Držite li da ćete ove sezone postati standardni u prvih jedanaest?

- A tko to može reći za sebe u kontekstu Dinama? Mi imamo i po 60 utakmica u sezoni i siguran sam kako će biti vremena i prostora za sve. Moj cilj je napraviti iskorak u odnosu na prošlu sezonu kojom sam zadovoljan jer je bila prva konkretnija u prvoj momčadi - zaključio je Marko Đira.

U moram se pohvalit da sam nakon one rasprave pred par dana o knjigama uzeo jednu i krenuo čitat. I još uvijek ju čitam. Najbrže pročitanih 30 stranica SA GUŠTOM. Ima humora, primjera ruganja i pouke i čitko je. Nisam mogo izabrat bolje štivo nakon dudogodišnje apstinencije od vannastavnog čitanja.

Baby steps :sweat:

Ponovo meni guzica nije dala mira i išao sam kopati po onim pdfovima za testiranje umjetne trave i u metodama laboratorijskog testiranja piše da se testira silikon na umjetnoj travi (osušena prije nego što je isprana vodom). Faktor trenja u tim laboratorijskim ispitivanjima prije i nakon trošenja je mora biti u definiranom rasponu brojeva. 0.35-0.75. Nakon laboratorijskih ispitivanje cijeli teren se ponovo ispitiva na sva svojstva kako bi "zadovoljio najviše potrebe za umjetnu travu". Ne piše kaj se radi.

Mogu samo zamislit koliko ekipa koristi nekakvo mazivo za smanjnje trenja. Ili možda neku viskoznu tekućinu za povećanje trenja kad se ono polijeva teren. Ili se i to kontrolira?? Nisam to tražio.

Ne, to je druga.
Nemam pojma. Nemam neki dojam da je to nešto neuobičajeno.

Kad bi ja bar znao kaj je smiješno haha :grin:

Kaj je bilo sada? :confused:

Evo pito sad baku koja je građevinar i veli da je grdo. Cijela statika otišla prema ovom iz novina.

č, ć, š, ž fufljamo — Dino

Nebi reko. Prije bi reko da mi mekše R izgovaramo. Meni Slavonci špičasto jako pričaju.

Plus č i ć kod nas se izjednačava kao i dž i đ

Kod sjeveraca mi prvo pada na pamet intenzivno korištenje futura drugog.

Nema problema. Inače ne kupujem papirnato izdanje, al mogu napisat tu ak ima pametno kaj. Inače uvijek ovako pred kraj dana izbace naslovne članke na portal. Ovo sam vidio na slici naslovne sutrašnjeg izdanja.

Nije to meni neka žrtva. Ja ću otvorit poratl čisto da se informiram. Ne otvaranje iz principa propuštam vama, ekipa.

sportske

Zadnji put kad sam ja slučajno pokrenuo temu o krnvim zrncima koja nekom nije sjela pred 4 mjeseca me se dolovno razapelo na križ a sad rasprava ide bez frke, ok. Ja sve osobe prijeklom iz Hercegovine koje sam upoznao su desnije orijentiranii glasniji za Hrvatsku i Crkvu.

Najupečatljivije meni od govora bude naglasak na prvom ili drugom slogu izričiti, štokavski. npr vi kažete KRIžanje, ja sam odgajan kriŽAnje,
vi PEkara, mi peKAra
vi NApraviti, mi naPRAviti. To se baš jako čuje.