Ovo su samo neki od primjera kojima smo bombardirani u zadnje vrijeme od medija i mogu reći da neka samo tako nastave. Zašto?

Zato što radimo dobar posao! Velikoj većini medija, pogotovo tovarskih, smeta naš uspjeh, stoga su se našli prepucavati preko novina kako bi dobili na veličini. Dok se njihovi novinari (a i neki "naši") natječu u tome tko će napisati najljigaviji članak, mi u tišini radimo i pripremamo se za Ligu prvaka i obranu naslova. Opće je poznato da pas koji laje, ne grize pa tako Hajduk, Rijeka i Osijek od igre nemaju ništa pa lupaju i šire negativu oko Dinama u nadi da će nas srušiti.

A neće nas srušiti, nego ćemo mi vratiti još jači. Nakon dugo vremena počela se je širiti dinamovština, raste pozitiva oko kluba što rezultira rastom broja članova i gledatelja na utakmicama, a jedino što nam fali je novi stadion (na kojeg se svi hvataju i to je istina, Dinamo ne zaslužuje ovakvo ruglo) nakon kojega neće imati nikakvih argumenata za širenje mržnje.

Treba zapamtiti da jedino mjerilo za uspjeh je bilo i bit će teren. Nikakve pretplate, broj gledatelja i usrani članci od dnovinara neće pomoći u osvajanju naslova.

Kombinirajući Transfermarkt i službene stranice kluba, sastavio sam popis igrača koji su pod ugovorom i lista ispada poprilično velika.
Napomena: vjerojatno postoji još igrača koji su na raznoraznim posudbama, no tako daleko u analizu nisam išao jer je jako teško popratiti sve igrače osim ako ne radiš u klubu (prema kolegi @sanjinlego, 55 igrača je na platnom spisku).

Pozicije sam uzeo kako je napisano na TM-u, iako znam da Špikić igra na desnom krilu, Stojković je više utakmica ipak odigrao kao ofenzivni vezni nego kao lijevo krilo itd.

VRATARI: Ivan Nevistić, Ivan Filipović, Danijel Zagorac, Faris Krkalić, Antonio Rajić
SREDIŠNJI BRANIČI: Mauro Perković, Raúl Torrente, Maxime Bernauer, Dino Perić, Samy Mmaee, Kévin Théophile-Catherine, Dominik Braun, Matija Ruškovački, Leon Jakirović
LIJEVI BOČNI: Petar Bočkaj, Takuya Ogiwara, Daniel Štefulj
DESNI BOČNI: Ronaël Pierre-Gabriel, Stefan Ristovski, Sadegh Moharrami, Noa Mikić
DEFENZIVNI VEZNI: Petar Sučić, Josip Mišić, Arijan Ademi, Branko Pavić
SREDIŠNJI VEZNI: Marko Rog
OFENZIVNI VEZNI: Martin Baturina, Lukas Kačavenda, Luka Vrbančić, Marko Brkljača
LIJEVA KRILA: Marko Pjaca, Dario Špikić, Arbër Hoxha, Luka Stojković
NAPADAČI: Bruno Petković, Sandro Kulenović, Deni Jurić

VRATARI: 5 igrača
SREDIŠNJI BRANIČI: 9 igrača
LIJEVI BOČNI: 3 igrača
DESNI BOČNI: 4 igrača
DEFENZIVNI VEZNI: 4 igrača
SREDIŠNJI VEZNI: 1 igrač
OFENZIVNI VEZNI: 4 igrača
LIJEVA KRILA: 4 igrača
NAPADAČI: 3 igrača
Ukupno: 37 igrača

Izuzetno je važno riješiti se balasta jer imati 55 igrača na platnom spisku je previše za klub poput Dinama. Treba uzeti u obzir da se u 2023. potrošilo skoro pa 21 milijun eura na plaće igrače što je trećina godišnjeg budžeta. Naravno, nitko ne kaže da treba svima spustiti plaće i raskinuti ugovore polovici igrača, no bitno je riješiti se onih koji slabo ili ničime pridonose rezultatima kluba, a dobivaju veliku plaću.

IGRAČI NA POSUDBAMA ILI KOJI SU OTIŠLI (vjerojatno nepotpuna lista):
1. Fran Brodić -> Újpest FC (transfer)
2. Marko Soldo -> NK Osijek (transfer)
3. Marko Bulat -> Standard Liège (posudba)
4. Nikola Čavlina -> NK Osijek (posudba)
5. Boško Šutalo -> Standard Liège (slobodan transfer)
6. Gabriel Rukavina -> HNK Rijeka (slobodan transfer)
7. Ivan Šaranić -> Al-Bataeh CSC (slobodan transfer)
8. Jakov-Anton Vasilj -> HNK Šibenik (slobodan transfer)
9. Jakov Gurlica -> HNK Gorica (slobodan transfer)
10. Marko Tolić -> Slovan Bratislava (nepoznato)
11. Moreno Živković -> NK Lokomotiva (posudba)
12. Vito Čaić -> HNK Gorica (posudba)
13. Fran Topić -> HSK Zrinjski Mostar (nepoznato)
14. Filip Brekalo -> AC Reggiana 1919 (nepoznato)
15. Luka Lukanić -> Jong Genk (nepoznato)
16. Marko Rog -> Cagliari Calcio (kraj posudbe, 1. siječnja 2025.)
17. Takuya Ogiwara -> Urawa Red Diamonds (kraj posudbe, 20. siječnja 2025.)
18. Mahir Emreli -> Bez kluba
19. Josip Drmić -> Bez kluba
20. Toni Majić -> HNK Gorica (posudba)
21. Ante Sušak -> HNK Gorica (posudba)

Krenulo je izuzetno dobro: rješavanje Drmićevog ugovora, raskidanje ugovora igračima koji "gutaju" proračun poput Šutala, rješavanje neperspektivnih igrača poput Topića, no može još bolje. Imati toliko igrača pod ugovorom gdje svi očekuju igranje u klubu škodi i Dinamu i samim igračima jer:
1. nemoguće da svi dobiju priliku, čak i da osiguramo prvenstvo 10 kola prije kraja (to se pogotovo odnosi na juniore) -> odabrati nekoliko talentiranih klinaca koje ćeš razvijati (Mikić, Pavić i sl.), a ostale na posudbe ili transferi s mogućim prvokupom ili % od budućeg transfera
2. dobivanje velikih ugovora na temelju odigrane jedne utakmice pa makar to bila 1' je apsurdno (slučaj Brkljača)
3. svaki igrač treba igrati u kontinuitetu kako bi pokazao što može i što ne može, a to ne može ostvariti ako je roster prevelik
4. širina kluba je izuzetno bitna za borbu na tri fronta, no ako imaš 37 igrača na popisu, nema teorije da će svi igrati pa na kraju imaš nezadovoljne igrače na velikim plaćama (čak i uz ozljede i kartone, tko kaže da će svi stoperi odigrati barem jednu utakmicu u ligi, kupu ili Europi)

Sami pogled na trenutni roster upućuje na moguće uštede kao što su: Jurić, Krkalić, Brkljača, Bočkaj, Štefulj, Moharrami, dok su mi Braun i Ruškovački mi totalna nepoznanica. Kako bismo rekli: manje je više.
Gomilanjem igrača se zapravo radi kontraefekt jer onda dobivamo kvantitetu, a ne kvalitetu. Znam da nismo mi poput Reala, Citya i ostalih velikih klubova koji ne moraju prodavati igrače kako bi preživjeli godinu, ali zar nije lakše postaviti igrače u prodajni izlog ako više igraju (što bismo dobili s manjim kadrom), a ne ako dobivaju mrvice?

Usporedio sam učinkovitost naših desnih bekova u zadnjih 10 godina, odnosno one kojima je RB primarna pozicija. Od 2014/15 do 2024/25 na desnom beku igralo je 6 igrača, a to su Ivo Pinto, Alexandru Mățel, Petar Stojanović, Sadegh Moharrami, Stefan Ristovski i Ronaël Pierre-Gabriel.

Tako je Pinto odigrao najviše utakmica u karijeri i to njih 460, odnosno 38 403 minute. Prati ga Ristovski s 439 utakmice i 35 123 minute provedenih na terenu dok treće mjesto drži Stojanović s 359 utakmica i 28 217 minuta. Iako imaju isti broj godina, Moharrami ima 112 utakmica manje odigranih nego Stojanović, a šest godina stariji Mățel 108 manje.



Što se tiče njihovog boravka u Dinamu, Stojanović uvjerljivo drži prvo mjesto s 187 odigranih utakmica u razdoblju od 2015/16 do 2021/22 dok je na drugom mjestu Ristovski s 147 utakmica od sezone 2020/21 do sadašnje 2024/25.
Kada bismo broj odigranih utakmica u Dinamu usporedili s brojem utakmica u karijeri dobili bismo:

• Pinto - 26,09 %
• Mățel - 30,28 %
• Stojanović - 52,09 %
• Moharrami - 54,25 %
• Ristovski - 33,49 %
• Pierre-Gabriel - 7,23 %

Što se tiče golova i asistencija u karijeri, Stojanović i Ristovski jedini imaju dvoznamekasti broj golova, a zanimljivo je vidjeti da Pinto, Mățel i Ristovski imaju velik broj asistencija. Moharrami je svoj jedini gol u profesionalnoj seniorskoj karijeri zabio upravo u Dinamu i to protiv Rijeke, a Pinto i RPG su također sramežljivi što se tiče pogodaka.



Uspoređujući golove u Dinamu i karijeri, Pinto u plavom dresu nije zabio nijedan gol, Mățel i Stojanović su po dva komada, a Ristovski je polovicu svojih golova zabio upravo u Dinamu. Jučerašnjim golom protiv Istre i Pierre-Gabriel se upisao na listu strijelaca. S druge strane, najviše asistencija isporučili su Pinto, Stojanović i Ristovski od čega je polovica Stojanovićevih asistencija bila u Dinamu.

Kada bismo gledali G+A za svakog igrača, ispalo bi:

• Pinto - 16
• Mățel - 6
• Stojanović - 20
• Moharrami - 10
• Ristovski - 20
• Pierre-Gabriel - 2

RPG je tek na početku igranja za Dinamo i vjerujem da će vrlo brzo prestići Mățela i Moharramija, a to će najbrže učiniti ako igra na svom desnom beku, a ne na lijevom.

Probao sam izračunati kada bismo mogli doseći rekordnih 42 000 članova i prvotne prognoze su više nego dobre. Podatke sam izvukao zahvaljujući @deda, @Liks90 i ostalih forumaša koji su vjerno pratili broj članova našeg kluba. Podatke sam počeo brojati otkako smo dosegnuli 30 000 članova, odnosno od 22. 5. 2024. Pomoću tih podataka napravio sam jednostavnu regresijsku analizu pri čemu ispada da linearna regresija jako dobro opisuje datum i broj članova (prikazana na grafu niže)



U trenutku računanja, dinamova obitelj brojala je 34 608 članova ili 7392 do cilja. Prema jednadžbi, do sljedećih milestoneova došli bismo:
35 000 - 31. 7. 2024.
36 000 - 14. 8. 2024.
37 000 - 28. 8. 2024.
38 000 - 10. 9. 2024.
39 000 - 24. 9. 2024.
40 000 - 7. 10. 2024.
41 000 - 21. 10. 2024.
42 000 - 4. 11. 2024.

Kada bismo uzeli da se dnevno učlanjuje 50 osoba, bilo bi potrebno 148 dana, odnosno 17. 12. 2024. bismo dosegnuli željenih 42 000 članova plave obitelji. Zato tko se nije učlanio, neka se učlani, hajdemo srušiti još jedan rekord!

Na grafu je prikazana popunjenost kapaciteta Maksimira po sezonama. U sezonama 2006/07 i 2007/08 popunjenost je iznosila 20,4 % te 20,7 % te se ta brojka neće premašiti sve do sezone 2022/23 kada je popunjenost kapaciteta Maksimira bila 25,2 %, a prošle godine rekordnih 37,4 % (gledajući kapacitet stadiona u to vrijeme)


Područje označeno crvenom bojom prikazuje kapacitet Maksimira od 24 095 sjedećih mjesta pa su te brojke prilagođene tom broju, no kada bi ukupnu gledanost gledali na pun kapacitet stadiona od 35 123 mjesta, dobili bismo sljedeće postotke popunjenosti:

• 2021/22 - 11,2 %
• 2022/23 - 17,3 %
• 2023/24 - 25,7 %.

Nakon dobivenih podataka, može se utvrditi da sezona 2021/22 nije previše odstupala od prijašnjih sezona, štoviše, bila je slabija nego period 2016/17 - 2018/19., ali treba uzeti u ozbir da neki ljudi nakon zatvaranja Istoka više nisu htjeli ići na druge tribine pa to može biti jedan od razloga slabije popunjenosti. Tek u sezoni 2022/23, prema punom kapacitetu, brojka raste na 17,3 % (tj. 25,2 % prema stvarnom broju sjedala) da bi prošle sezone bio rekord, neovisno gledamo li bez Istoka ili s njim.

Dobar trend popunjenosti stadiona trebamo prenijeti i u nadolazeće sezon neovisno o njegovu stanju jer kako bismo rekli: „Nije puno vredan, ali vređati ga ne damo.“ Potrebno je samo širiti pozitivu oko kluba kako bi se stvorila/pobudila vojska navijača pa da Maksimir opet postane plavi pakao!

Pogledao sam koliko je popularna naša liga na temelju ukupnog broja gledatelja počevši od sezone 2006/07 sve do prošle sezone, 2023/24. Od početne sezone sve do 2019/20 prosjek ukupnog broja gledatelja na ligaškim utakmicama iznosio je 520 247 s tim da je upravo ta prva sezona otkako su dostupni podaci bila najpopularnija s čak 622 400 gledatelja. Period od 2009/10 do 2012/13 dovodi do pada zainteresiranosti HNL-a da bi se nakratko vratila 2013/14 na 571 775, a zatim ponovno dolazi do pada gledanosti sve do korona sezone. Nakon korone, HNL se polako vraća, da bi posjećenost 2022/23 eksplodirala na čak 735 219 gledatelja, a prošlogodišnja sezona srušila je sve rekorde gledanosti (što se tiče dostupnih podataka)



Kada bi usporedili popunjenost kapaciteta svih stadiona po godinama dobili bismo sljedeće vrijednosti:



Veseli činjenica da je prošle sezone čak 41,7 % kapaciteta svih stadiona bilo popunjeno pri čemu Rujevica prednjači s čak 78,1 % popunjenosti! Drugi na listi je bio Hajduk s 62,1 % dok se vide rezultati novog stadiona u Osijek gdje je Opus Arena imala 57 % popunjenost kapaciteta. Treba napomenuti da je Dinamo također imao rekordnu brojku, čak 37,4% Maksimira je bilo popunjeno (s obzirom da nema Istoka).

Htio bih da u novoj sezoni raste popularnost HNL-a jer bi svi profitirali, od broja prodanih ulaznica do većih iznosa TV prava što bi značilo jačanje lige, dovođenja pravih pojačanja i bolje konkurentnosti u Europi. Daleko najveći problem naše lige je infrastruktura, no možemo vidjeti koliko znači novi stadion ljudima (Opus Arena!).

Neka ove sezone posjećenost pređe 1 milijun gledatelja na svim utakmicama, prosjek ispunjenosti kapaciteta stadiona oko 45 %, a kako bismo dostigli taj cilj, potrebno je učiniti samo jednu stvar - ići bodriti naše dečke na Maksimir!

SVI NA MAKSIMIR!

Potaknut vječnom borbom između toga koji klub je popularniji, napravio sam kratku analizu po broju pratitelja na društvenim mrežama, a u obzir je uzeta tzv. Velika četvorka (Dinamo, Hajduk, Rijeka, Osijek). Društvene mreže igraju veliku ulogu, ponajviše u povećanju svjesnosti o brendu te je isplativa oglašivačka strategija. Uz to, lakše je održavati odnos s kupcima po pitanju potreba i želja nego putem nekih drugih medija.

Za analizu su se koristile četiri najpopularnije društvene mreže (iako je YouTube među najpopularnijima, smatram da ta platforma nije društvena mreža u pravom smislu riječi - manjak komunikacije s korisnicima), a to su: Facebook, Instagram, TikTok i X.

Facebook - 3 mlrd mjesečnih korisnika
Instagram - 2 mlrd mjesečnih korisnika
TikTok - 1,5 mlrd mjesečnih korisnika
X - 611 milijuna mjesečnih korisnika



Dinamo predvodi grupu na Facebooku s 621 000 pratitelja, 77 % više nego Hajduk, 311 % puta više nego Rijeka i čak 606 % više nego Osijek. Što se tiče Instagrama, Dinamo je također na čelu s visokih 462 000 pratitelja i to za 73 % više nego Hajduk dok mu Rijeka i Osijek kombinirano ne stvaraju nikakvu prijetnju. TikTok i X s druge strane predstavljaju platforme u kojima Dinamo nije prvi po popularnosti, već Hajduk ima 2,48 puta više pratitelja na TikToku te 1,13 puta više pratitelja na X-u. Zanimljivo je vidjeti da Osijek, koji na svim drugim platformama ima najmanje pratitelja, na TikToku prati više ljudi nego Dinamo.

Na kraju kada se uzme sve u obzir, Hajdukovo "šišanje" na TikToku i X-u te neočekivani veći broj pratitelja Osijeka na TikToku, može se reći da je Dinamo daleko najpopularniji klub na ovim prostorima, a brojke to potvrđuju:

Ukupan broj pratitelja na svim društvenim mrežama:
Dinamo - 1,227,400
Hajduk - 831,800
Rijeka - 240,600
Osijek - 191,520

Iako brojke na stadionu još nisu dostigle tu razinu, a vjerujem da će s vremenom broj gledatelja na Maksimiru rasti iz godine u godinu, Dinamo je najveći i najpopularniji klub na ovim prostorima!

rastemo na 3926 u 2021/22 sve do 6061 u 2022/23 i 7519 u ovoj sezoni. Također, nedostaju dvije domaće utakmice i zbog važnosti obaju utakmica, vjerujem da će prosjek gledatelja debelo premašiti 8000. — NVKOD

Pisao sam prije malo više od mjesec dana o dolaznosti gledatelja na HNL utakmice s zaključkom da očekujem da će prosjek gledatelja premašiti 8000. Od tada do danas doživjeli smo sve i svašta, od preokreta na Rujevici, osiguranja titule protiv Osijeka i osvajanja Kupa. S zadovoljstvom mogu reći da brojke posjećenosti Dinama više nego odlične!

Ukupna gledanost

Napokon mogu reći da je ova sezona posjećenija od svih prijašnjih (ako brojimo 2006/07 kao početnu sezonu)! Ove sezone nas je pratilo čak 38841 ljudi nego davne 2007/08, dok nam prosjek gledatelja iznosi 9013 gledatelja! Naravno, točan broj nećemo nikada znati zbog toga što brojači nisu dobro radili, ljudi su se švercali, a i zbog broja izdanih ulaznica (mogli bi reći da smo brojem izdanih ulaznica malo popravili sva ona švercanja na sjeveru na svim prijašnjim utakmicama).



Sezona 2022/23

No, vratimo se malo u prošlost, u prethodnu sezonu s tim da sam utakmice podijelio na domaće i gostujuće kako bi vidio dolaznost na stadion. Preko 10 000 ljudi uspjeli smo skupiti četiri puta, od čega dvaput očekivano protiv Hajduka, protiv Rijeke kada se je Ademi opraštao te zadnje kolo protiv Gorice. Poražavajuće brojke su bile čak u tri navrata: Istra, Varaždin i Šibenik gdje nismo uspjeli skupiti niti 3000 gledatelja na Maksimiru. Izvukao sam prosjek gledatelja za svaki pojedini klub:

• Hajduk 14021

• Gorica 9814
• Lokomotiva 3714
• Varaždin 3509
• Rijeka 8569
• Slaven 3406
• Istra 2903
• Osijek 5178
• Šibenik 3439

Možda upada u oko što Gorica ima toliko gledatelja, ali uzeo sam u obzir zadnju utakmicu, neovisno protiv koga smo tada igrali.

Sezona 2023/24

Ove sezone smo pet puta premašili brojku iznad 10 000 s tim da smo bili blizu na prvoj utakmici protiv Rijeke i zadnjoj protiv Istre. Dva trna koji stvarno bodu u oko je debakl protiv Lokomotive i utakmica protiv Rudeša u 12. mjesecu dok za sve ostale utakmice ostvarujemo pozitivan pomak. Sezonu smo dobro počeli protiv Hajduka i onda smo upali u neku crnu rupu sve opet do Hajduka i famoznih "ništa-ništa". Početak rasta možemo obilježiti s fenomenalnim transparentom od kojih se koža naježi "Ne damo da potoneš". Dolaskom proljeća, Zagreb se probudio i otada nas očekuje rast na svim frontama. Od Rijeke do Istre gdje je na tzv. malu utakmicu došlo 9270 ljudi, potvrda titule protiv Osijeka i erupcija navijača na utakmici protiv Rudeša i probijanja preko 23 000 ljudi na jednoj HNL utakmici!



Također, prosjek gledanosti sam izvukao i za ovu sezonu:

• Hajduk 15371
• Gorica 4904
• Lokomotiva 3366
• Varaždin 6208
• Rijeka 13287
• Slaven 5740
• Istra 7154
• Osijek 11764
• Rudeš 13328

Usporedba sezone 2022/23 i 2023/24

Kada bismo uspoređivali prijašnju sezonu s ovom, dobivamo da je ove godine bilo 9,6 % više ljudi protiv Hajduka, a 50 % ljudi manje protiv Gorice (iako, kako sam napomenuo, zadnja utakmica sezona je bila protiv Gorice pa taj postotak ne treba uzeti zdravo za gotovo). Daleko je najzanimljivije za vidjeti kako imamo pad od 9,4 % protiv Lokomotive što je ujedno i jedini pad gledanosti, a to bi pripisao igranju tijekom tjedna u nezgodnom terminu. Protiv Varaždina imamo porast od 76,9 %, protiv Rijeke 55,1 %, a protiv Slavena 68,5 %. Ogroman skok imamo protiv Istre i to čak za 146,4 %, a dok Osijek bilježimo porast od 127,2 %. Kada bi uzeli Šibenik i Rudeš za usporedbu s obzirom da su ispali, Šibenik je u prosjeku pratilo 3439 gledatelja dok je Rudeš 13 328 (gledamo i zadnju utakmicu), što je skok za nestvarnih 287,6 %!

Kada @Liks90 ne objavi stanje ulaznica svakih sat vremena:

Nisam znao da je Nevistić bio u Spider-Manu 2 i to u ulozi Doctora Octopusa!

Usporedio sam učinak napadačkog trojca, tj. tri najbolja strijelca Dinama u HNL-u po sezonama, počevši od 2013/14 pa sve do sadašnje 2023/24. S obzirom da ima do kraja sezone još tri kola za odraditi, vjerujem da će se podaci za sadašnju sezonu mijenjati. Podaci su preuzeti s TM-ovih stranica.



Zanimljivo je vidjeti da je te prve sezone otkako je uvedena Liga 10, napadački trojac postigao najviše golova, čak 51. Trojac su činili Čop (22 gola) Soudani (16) i Junior Fernandes (13). Kako sezone prolaze, tako je sve manje golova top napadačkog trojca, npr. sezone 2018/19 zabili su čak duplo manje nego 2013/14! Postavu su tad činili Petković (9), Gavranović (9), Olmo (8). Sezone 2020/21 se vraćamo na stare staze koju predvode Gavranović (17), Oršić (16) i Petković (9), no opet nakon toga slijedi pad. Najbolji strijelci trenutne sezone su Petković (11), Vidović (7) i Baturina (5) / Kulenović (5).

Interesantno je za vidjeti koliko su se puta određeni igrači našli u napadačkom trojcu tijekom sezona. Lista igrača najboljih strijelca:
6 puta
Petković - 2018/19, 2019/20, 2020/21, 2021/22, 2022/23, 2023/24

4 puta
Oršić - 2019/20, 2020/21, 2021/22, 2022/23

3 puta
Soudani - 2013/14, 2016/17, 2017/18
Junior Fernandes - 2013/14, 2015/16, 2016/17
Gavranović - 2017/18, 2018/19, 2020/21

2 puta
Čop - 2013/14, 2014/15
Pjaca - 2014/15, 2015/16
Hodžić - 2015/16, 2016/17
Olmo - 2017/18, 2018/19

1 put
Henríquez - 2014/15
Kadzior - 2019/20
Andrić - 2021/22
Ivanušec - 2022/23
Vidović - 2023/24
Baturina - 2023/24

Ova je sezona trenutna najlošija što se tiče top tri strijelca (ostaju Osijek, Slaven i Rudeš za popraviti statistiku) te se može zaključiti da nedostaje neki killer, no veseli činjenica da imamo dosta različitih strijelaca s obzirom da Petković, Vidović i Baturina čine 38 % svih golova ove sezone. Najbolja godina je bila 2013/14 kada su Čop, Soudani i Junior Fernandes zabili čak 61 % svih golova! Sezone 2016/17 Soudani, Hodžić i Junior Fernandes čine 56 % golova, dok treće mjesto osvajaju Henríquez, Čop i Pjaca s 43 pogotka od ukupnih 85, tj. 51 %. Sezona kada je najviše različitih igrača zabilo bila je 2018/19 zbog toga što je napadački trojac te sezone (Petković, Gavranović, Olmo) ostvario tek 35 % svih golova.

Što se tiče golova u HNL-u od sezone 2013/14 pa do danas, prosjek po sezoni ispada 73. Brojku od 80 pogodaka smo premašili 4 puta (2013/14 - 83 gola, 2014/15 - 85 gola, 2020/21 - 84 gola, 2022/23 - 81 gol) dok smo čak 3 sezone završili s 68 golova u suparničkim mrežama. Najlošija sezona je bila 2019/20 sa samo 62 postignutih pogodaka, a ove sezone smo na trenutnih 60.

Vrijeme kada smo razbili Varaždin 0-5 gdje je uz dva gola Oršića, prvijenac zabio Mišić i vrijeme kada smo upisali osmu prvenstvenu pobjedu zaredom i zasjeli na prvo mjesto barem na dan.

Vidović mi jednostavno odiše Oršinom energijom, a svi znamo što je Oršić značio i donio za Dinamo tako da definitivno treba poduzeti sve da ostane u svetinji. Možda će upravo on jednog dana rušiti raznorazne West Hamove, Tottenhamove, Atalante itd.

Kratka analiza igrača nakon odigranog 31. kola HNL-a. Analizom će se obuhvatiti svi oni igrači koji su najviše pridonijeli klubu što se tiče golova i asistencija, bilo da se radi o hrvatskim pašnjacima u ligi i kupu ili u europskim avanturama. Ne umanjujući bitnost ostalih igrača koji ne zabijaju i/ili asistiraju, u ovom slučaju će se gledati samo brojke. Iako je po broju golova drugi strijelac lige, u analizu neće ući Fran Brodić samo zbog činjenice jer je igrao za Varaždin prije dolaska u Dinamo (uzet je samo jedan igrač po klubu, osim Rudeša). Svi podaci su preuzeti sa Transfermarktovih stranica.

Predstavnici klubova:
Dinamo - Bruno Petković
Hajduk - Marko Livaja
Rijeka - Toni Fruk
Osijek - Ramon Mierez
Lokomotiva - Robert Mudražija
Gorica - Tim Matavž
Slaven Belupo - Tomislav Štrkalj
Varaždin - Ivan Postonjski
Istra - Ante Erceg
Rudeš - Aleksa Latković i Fran Karačić (obojica imaju isti broj G+A)

Broj golova



Vidljivo prema grafu, najbolji topnik lige je Osijekov Ramon Mierez s čak 14 golova. Nakon detaljnih pregleda snimki gola za 1:0 protiv Osijeka, ustanovljeno je da je ipak Mierez dirao loptu, stoga mu se pripisuje taj gol, a ne Lovriću. S 10 golova u suparničkim mrežama prate ga Petković i Livaja, svaki kao najbolji strijelac svoje ekipe. Od ostalih valja spomenuti motor Varaždina, Igora Postonjskog, koji je jučerašnjih golom iz slobodnjaka skočio na 7 zabijenih golova te Antu Ercega koji iako je bez kluba od 28. ožujka i dalje drži mjesto najboljeg strijelca Istre. Zanimljivo je vidjeti da je Toni Fruk sa samo 3 gola u rangu igrača iz Rudeša, no sve nadoknađuje asistencijama.

Ove sezone čak četiri kluba su igrala neko od europskih natjecanja, a to su Dinamo, Hajduk, Rijeka i Osijek. Od navedenih klubova, samo dvojica igrača su zabijala u Europi, a to su Petković i Mierez. Za Petkovića su se gledala sva europska natjecanja (kvalifikacije za Ligu prvaka, kvalifikacije za Europa ligu te skupine i nokaut faza Konferencijske lige) od kojih je svih 7 postigao u KL-u, a Mierez je taj jedan zgoditak postigao u kvalifikacijama za KL.

5 od izabranih 11 igrača je zabijalo u Kupu pri čemu Livaja i Mudražija dijele prvo mjesto. Livaja je dva pogotka postigao u tri nastupa dok Mudražija u četiri. Ramon Mierez je jedini na listi odabranih igrača koji je ove sezone zabio u svim trima natjecanjima.

Valja spomenuti da je Mierezu potrebno najmanje minuta za postizanje u HNL-u i to 185, u Europi stoji
na 322 minute po pogotku, a u Kupu na 210. Petkoviću za svaki gol u HNL-u treba 197 minuta, a u Europi (sva natjecanja) 159 minuta. Livaji treba 216 minuta za gol u HNL-u i samo 120 za Kup. Sljedeći na listi je Tim Matavž sa 227 minuta po golu u ligi dok svima ostalima treba dosta više.

Broj asistencija



Nedostatak u golovima Fruk nadoknađuje u asistencijama gdje je uvjerljivo prvi s 15 dodavanja za gol. Gledajući samo HNL, duplo manje ima Mierez dok Petković čak tri puta manje asistencija! Zanimljivo je vidjeti da su čak dva napadača u top 3 što se tiče asistencija. Treće mjesto dijele veznjak Mudražija i napadač Štrkalj, a drvenu medalju je dobio Petković s pet asistencija (prvo mjesto u Dinamu drži Baturina sa sedam asistencija).

U Europi su samo asistirali Petković i Fruk što znači, kad bi se sumiralo, da je Petković drugi najbolji asistent ove sezone. U Kupu nijedan od odabranih igrača nije asistirao.

Sudjelovanje u golovima



Ovdje su uzete vrijednosti samo za HNL radi zanimljivosti podataka. Graf prikazuje jednu "anomaliju", a to je činjenica da je Fran Karačić, otkako je potpisao za Rudeš ove zime i kada je bio na terenu, sudjelovao u 67 % svih golova Rudeša! Naime, u sedam utakmica upisao je jedan gol i tri asistencije, a Rudeš je u tom periodu zabio 6 golova. Ništa manje bitan u Rudešu (za njihove standarde) nije Latković sa svojih dva gola i dvije asistencije u 24 utakmice.

Zanimljivo je vidjeti da su Štrkalj, Mierez, Erceg i Livaja jako bitni kotačići u svojim klubovima. Štrkalj je sudjelovao u 40 % svih golova kad je bio na terenu, Mierez 39 %, Erceg 38 %, a Livaja 34 %. Izostanak tih igrača pokazao se kao veliki hendikep jer su te ekipe puno teže zabijale kada navedenih igrača nije bilo. Tako je Štrkalj svojim golovima i asistencijama sudjelovao u 33,33 % svih golova Slavena, Mierez u ogromnih 40,38 % Osijeka, Erceg također u 33,33 % Istre, a Livaja u 34,15 % Hajduka. Bez obzira što Ercega nema gotovo mjesec dana u klubu, ostavio je velik utisak u Istri gdje mu je prva pratilja po golovima Matej Vuk (4 gola).

Ostatak ekipe sudjeluje manje u golovima svojih momčadi što pokazuje na raznovrsnost strijelaca i činjenicu da se lakše mogu podnijeti s izostankom svojih igrača (iako je Petković priča za sebe i svi znamo koliko znači Dinamu neovisno što ne zabija).

Golovi i asistencije



Listu po golovima i asistencijama u svim natjecanjima predvodi Petković s 17 golova i 9 asistencija što u HNL-u, što u Europi. Drugo mjesto drži Mierez s 16 golova i 7 asistencija dok je broncu dobio Fruk s 3 gola i 16 asistencija. Osim G + A, zgodno je vidjeti u kojoj frekvenciji određeni igrač to ostvaruje. Petkoviću je za gol ili asistenciju potrebno 122 minute dok se ispred Miereza ubacio Mudražija s 132 minute za G ili A, a s čak 9 G ili A manje. Mierez i Fruk drže granicu ispod 140 minuta, a interesantno je za vidjeti da su ispred Livaje Štrkalj i Matavž koji u zadnje vrijeme ne igra, no i dalje drži dobru brojku. Najneefikasniji u ovoj rubrici je Latković kojemu treba 411 minuta za gol ili asistenciju.